Optužbe da zvanična Rusija finansira opozicioni Demokratski front (DF), više nisu indirektne, već otvorene od strane Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog prvog čovjeka Mila Đukanovića. U posljednjim javnim nastupima Đukanović otvoreno govori o vezi zvanične Rusije sa dijelom opozicije.
Sa druge strane opozicija optužuje Đukanovića da je prije desetak godina tražio milione eura pomoći od Moskve. Tako u međusobnim optužbama uloga Moskve postaje jedna od važnih tačaka oštre kampanje crnogorskih izbora.
U posljednja tri javna nastupa tokom izborne kampanje, lider DPS-a Milo Đukanović je otvoreno govorio o političkim i finansijskim vezama zvanične Rusije i opozicionog Demokratskog fronta. Đukanović smatra da je dio opozicije plaćen od strane Moskve kako bi sprovodili geostrateške interese Rusije i najavio da će uskoro biti poznata puna informacija o tom aranžmanu.
„Znamo naravno da i u ovoj priči ima primjesa i geopolitičkih igara i odmjeravanja snaga velikih, kojima ova naša vesela družina(opozicija) nije dorasla. Jer na žalost, njihov se horizont zatvara na Dobrakovu (granica sa Srbijom op.a.) i oči im se samo malo otvore kada vide omamljujuću boju ruskih dolara. Zašto to rade? Da bi oni nemoralno i nezasluženo, nametnuto iz vani, došli na čelo Crne Gore protiv čije su obnove i razvoja udarnički radili svih 25 godina. Da bi pokupili mrvice sa ruskog stola odakle se plaća njihova izdaja Crne Gore“, rekao je Đukanović.
Ovo je prvi put da Đukanović direktno i otvoreno ukazuje na Rusiju kao finansijera kampanje dijela opozicije. Do sada je o tome bilo riječi ali bez preciziranja o kojoj se zemlji radi. Odgovor iz opozicionog Demokratskog fronta je bila kontraoptužba. Milan Knežević je na skupu u Nikšiću optužio Đukanovića da je prije deset godina uzeo od Rusije 300 miliona eura.
„Đukanović je krenuo na Rusiju, muva je krenula na međeda. I želim pred vama da saopštim jednu istinu, da je 2005. godine tražio 300 miliona evra pomoći za crnogorski narod i za crnogorsku privredu. Đukanoviću, ukrao si 300 miliona evra pomoći Rusije crnogorskom narodu i vratićeš svaki cent“, poručio je Knežević.
Direktne optužbe o umješanosti Rusije u političke izbore u Crnoj Gori otvaraju pitanje da li služe za kompromitaciju političkih protivnika, ili iza tih optužbi stoje dokazi. Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac smatra da, ako takve tvrdnje iznosi premijer, trebalo bi to ozbiljno uzeti u obzir, kao nešto iza čega stoje pouzdani dokazi, koji bi takođe trebalo da budu izneseni.
„Ja bih ipak više volio kada bi oni iznijeli neke od tih dokaza. Pretpostavljam da oni ne govore bez dokaza, ali mislim za ukupnu javnost Crne Gore pa i za odnose sa Rusijom, tim značajnim partnerom Crne Gore, dakle i sa stanovišta tih budućih odnosa bilo bi dobro ako ima tih podataka da se oni iznesu. U svakom slučaju, ako to premijer tvrdi, normalno je da se to uzima kao nešto što je pouzdano“, kaže Lukovac.
Lukovac podsjeća da je zvanična Rusija do sada iznijela ozbiljne i otvorene osude zbog angažovanja crnogorske vlasti u procesu integracija u NATO i ujedno podršku onim snagama koje se suprostavljaju članstvu Crne Gore u NATO. „To jeste miješanje u unutrašnje odnose bez obzira što je to refleks globalnih odnosa i odnosa na liniji Rusija-SAD, Rusija-NATO, Rusija-EU... koje se ovdje prelamaju preko Crne Gore. Dakle ima elemenata da se vjeruje da Rusija podstiče one snage koje se suprostavljaju članstvu Crne Gore u NATO“, ocjenjuje Lukovac.
Opozicioni Demokratski front je u više navrata optužio Sjedinjene Države da se miješaju u unutrašnje političke odnose u Crnoj Gori. Te optužbe su eskalirale posebno nakon posjete Crnoj Gori zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a Hojta Brajana Jia i zvaničnih razgovora sa državnim vrhom i liderima dijela opozicionih političkih stranaka.
Komentarišući ove optužbe Demorkatskog fronta, Lukovac smatra da je dijalog sa zvaničnicima Evropske unije i NATO u skladu sa strateškim opredjeljenjem zemlje, a optužbe Demokratskog fronta opravdavaju aktivnosti Rusije.
„Time se prije svega opravdava interes, angažman i pozicija Rusije u odnosu na člastvo u NATO, a sa druge strane se vodi dijalog sa članicama EU, sa članicama atlantskih integracija, a sve u prilog onoj strateškoj orjentaciji Crne Gore da postane članica NATO i EU. Taj naš strateški interes nalaže intenzivne kontakte sa tim partnerima“, smatra lukovac.
Facebook Forum