Sve vrste goriva u Crnoj Gori od 12. oktobra su skuplje tri do šest centi. To je trinaesto poskupljenje od početka godine.

Najnovijim poskupljenjem cijene goriva su porasle u prosjeku do 30 odsto i dostigle su rekord u posljednje dvije godine.

Tim povodom su iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) zatražili hitnu sjednicu crnogorskog parlamenta. Na njenom dnevnom redu bi, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže funkcioner te partije Mirko Stanić, bilo usvajanje zakona koji predviđa smanjenje akciza na gorivo.

“Jer sada na primjer, ako sipate deset EUR goriva, šest ide na akcize i porez na dodatu vrijednost (PDV), a četiri je stvarna vrijednost goriva. Upravo zbog takvih akciza u Crnoj Gori je danas gorivo skuplje nego u Luksemburgu, Češkoj i Poljskoj...O regionu da i ne govorimo“, kaže Stanić.

Ministar finansija Milojko Spajić je 11. oktobra saopštio da rast cijena goriva ne zavisi od Vlade nego od kretanja na svjetskom tržištu energenata. On je kazao i da smanjenje akciza nije moguće dok ne bude usvojen zakon koji bi omogućio “markiranje” količina goriva na tržištu Crne Gore čime bi se smanjilo sivo tržište i stvorili uslovi za eventualnu korekciju akciza.

“Prije bilo kakve promjene akcizne politike vi morate da znate koliko se goriva prometuje u Crnoj Gori. Da bi to znali mi moramo da uvedemo obavezno markiranje goriva, odnosno hemijske akcizne markice, kako se one zovu na Zapadu. Time bi smo sivu ekonomiju doveli na mnogo manji nivo i otvorili prostor za manje akcize”, upozorio je Spajić.

Spajić je saopštio da zakon koji bi regulisao markiranje goriva treba da pripremi Ministarstvo kapitalnih investicija.

RSE nezvanično saznaje u Ministarstvu kapitalnih investicija da je zakon u pripremi ali da se ne očekuje njegovo skorije usvajanje zbog dužine procedure kroz koju mora da prođe. Naime, mišljenje o zakonu prvo treba da da Evropska energetska zajednica a onda treba da prođe skupštinsku proceduru.

Zahtjev star tri godine

Prvobitna inicijativa za smanjenje akciza na gorivo datira još iz 2018. godine kada je to od bivše vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) tražila SDP. Tadašnja vlast je odbila taj predlog.

Opoziciona SDP je taj zahtjev obnovila prije sedam mjeseci tražeći isto i od aktuelne vlasti.

Lider SDP Raško Konjević je novu vladajuću većinu u februaru ove godine podsjetio da su 2018. kada su bili opozicija podržali prijedlog SDP da se akcize smanje.

Inicijativa SDP do sada nije ušla u skupštinsku proceduru.

Vlada ne bi trebalo da bude pasivni posmatrač kretanja na međunarodnom tržištu energenata i nijemo prihvata posljedica trendova koji dovode u konkretnom slučaju do poskupljenja goriva, smatra Srđan Perić iz Organizacije KOD. Država, kaže Perić za RSE, može da djeluje u dva pravca.

“Jedan pravac je promjena akcizne politike, odnosno smanjenje akciza, a drugi je da država stvara rezerve goriva i na taj način utiče na stabilizaciju na tržištu i ublažava šokove koje te promjene donose domaćoj privredi i građanima. Mi smo izgleda podlegli tome da samo posmatramo svjetsko tržište i čekamo kakve će posljedice da budu po nas. Treba da djelujemo proaktivno i preduprijedimo negativne trendove ili bar utičemo da posljedice budu što manje“, ističe Perić.

Vlada ne bi trebalo da nijemo prihvata posljedice trendova koji dovode do poskupljenja goriva, smatra Srđan Perić iz Organizacije KOD (na fotografiji jedna od benzinskih pumpi u Crnoj Gori)

Protest za smanjenje akciza

SDP će 14. oktobra organizovati protest ispred Ministarstva finansija i socijalnog staranja, zbog kako su poručili - ogromnog uticaja enormnog rasta cijena goriva na građane.

Kažu da je evidentno da ni prošla vlast Demokratske partije socijalista (DPS) kao ni aktuelna koju predvode Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA ne žele da smanje akcize na gorivo.

“Zato što je Vladi najlakše da zavuče ruku u džep građana i da visokim porezima i akcizama nadomješta nedostatak volje da se ozbiljno bavi reformama i borbom protiv sive ekonomije. Ovako im je najlakše da pune budžet a ne da suzbijaju sivo tržište koje dostiže i 50 procenata onoga što nazivamo legalnim tržištem goriva”, navodi Mirko Stanić iz SDP-a.

Na parlamentarnim izborima u avgustu prošle godine vlast u Crnoj Gori su osvojili prosrpski DF, Demokrate i URA, dok je DPS prvi put nakon tri decenije prešla u opoziciju.

Skuplje gorivo poskupljuje i sve ostalo

Serija poskupljenja goriva od početka 2021. godine dovela je do lančanog poskupljenja hrane i usluga...

Zbog poskupljenja hrane do kojeg je došlo usljed rasta cijene goriva, Vlada Crne Gore je u julu ove godine ograničila maksimalnu cijenu bijelog hljeba, a socijalno ugroženi građani besplatno su dobili pojedine životne namirnice.

Nakon 13. poskupljenja goriva od januara ove godine Srđan Perić očekuje novu seriju poskupljenja roba i usluga, pogotovo hrane.

On smatra da je greška što Crna Gora osim što nema rezerve goriva, nema ni sistem rezervi hrane:

“I ovdje se ponašamo kao pasivni posmatrači. Mi smo mala zemlja koja je visoko uvozno zavisna i umjesto da stvaramo rezerve hrane mi smo zatočenici onoga što se dešava na međunarodnom tržištu. Treba da formiram stalne rezerve , da forsiramo domaću proizvodnju i promijenimo akciznu politiku i tako iskoristimo činjenicu da smo mali sistem koji bi mogao brzo da reaguje i značajno ublaži ove cjenovne šokove na globalnom tržištu”, konstatuje Perić.

Cijene rastu, plate stagniraju

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) potrošačke cijene u avgustu 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 3,1 odsto.

Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena: povrća; čvrstih goriva; usluga smještaja; mlijeka, sira i jaja, voća, mesa.

Poskupljenja hrane dodatno usložnjavaju položaj crnogorskih penzionera koji u prosjeku primaju 293 eura, mjesečno.

Prema zvaničnim podacima, prosječna plata u avgustu je iznosila 532 eura, dok je minimalna potrošačka korpa za taj mjesec bila 659 eura.