Šta se promijenilo četiri godine nakon smjene vlasti u Crnoj Gori?

Prije četiri godine, 30. avgusta 2020. na izborima je smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je trideset godina vladala uz podršku koalicionih partnera.

Parlamentarnu većinu su osvojile tri koalicije predvođene proruskim i prosrpskim partijama okupljenim u Demokratskom frontu (DF), Demokratama i Građanskim pokretom Ura.

Podržavala ih je Srpska pravoslavna crkva koja je imala dominantan uticaj i na formiranje prve Vlade nakon smjene DPS-a.

Od tih izbora do danas promijenjene su tri Vlade, dva sastava parlamenta, kao i svi rukovodioci državnih kompanija i javnih institucija.

Enorman broj ministara

U protekle četiri godine, u tri Vlade, birano je 67 ministara i potpredsjednika.

Najmanje je imala prva, Vlada premijera Zdravka Krivokapića, svega 12 ministara i jednog potpredsjednika.

Drugoj Dritana Abazovića izglasano je nepovjerenje poslije samo tri i po mjeseca. No ostala je da "vlada" u tehničkom mandatu još devet mjeseci.

Rekord u broju članova drži treća, aktuelna Vlada premijera Milojka Spajića sa 32 ministra i potpredsjednika.

Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Standard građana

Minimalna potrošačka korpa 2020. godine je bila 640 eura, a 2024. je 820 eura.

Prosječna zarada prije četiri godine iznosila je 524 eura, a ove 825.

Do skoka plata je došlo nakon odluke Vlade iz 2021. godine da se doprinosi za zdravstveno osiguranje, umjesto u budžet preliju na neto zarade.

Za idući mjesec najavljeno je dodatno povećanje prosječne zarade na oko 1.000 eura, ovog puta prelivanjem dijela penzionog fonda zaposlenih na neto plate.

Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450.

Posljednji zvaničan podatak o godišnjoj inflaciji objavljen je januara 2023. prema kojem je 2022. iznosila preko 17 posto.

Cijene osnovnih namirnica poput mlijeka, hljeba, sira, jaja, žitarica… su rasle od 30 do 48 posto.

Rast cijena je nastavljen i u ovoj godini, pa je Vlada odlučila da ograniči trgovačke marže.

Poskupili su i stanovi. Tako je prosječna cijena kvadrata u novogradnji 2021. bila 1.200 eura, dok je sada preko 1.800.

Politički revanšizam

Nova većina je po dolasku na vlast smijenila direktore svih obrazovnih institucija, koji su potom pokrenuli sudske postupke zbog nezakonitih razrješenja.

Od 140 pokrenutih postupaka pravosnažno je okončano 130, što je državu do sada koštalo oko 300.000 eura, koliko treba da isplati bivšim direktorima zbog nezakonitih smjena.

I u ostalim javnim ustanovama, kao što je zdravstvo, smijenjeni su svi koji su bili na čelu tih institucija u vrijeme vladavine DPS-a.

Ista praksa je sprovedena i u državnim preduzećima.

Učestale promjene administracije prethodne četiri godine rezultirale su povećanjem troškova budžeta jer funkcioneri nakon prestanka radnog odnosa imaju pravo da primaju platu još godinu dana.

Ministarstvo finansija je za Radio Slobodna Evropa saopštilo da su od januara 2022. do danas, po ovom osnovu isplatili preko pet miliona eura.

Povećali su se i troškovi budžeta za službena vozila.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova u Crnoj Gori je registrovano 4.658 državnih vozila što je za 80 više u odnosu na 2020.

Političko zapošljavanje

Iako su nove vlasti najavljivale da će napraviti diskontinuitet sa praksom DPS-a, u pravcu depolitizacije institucija i eliminisanja partijskog zapošljavanja, to se nije dogodilo.

Na čelu institucija su postavljeni partijski kadrovi partija nove većine, a u državnim firmama su masovno zapošljavani njihovi aktivisti.

Prema posljednjim podacima Ministarstva javne uprave iz marta ove godine, u javnom sektoru je zaposleno skoro 54.000 osoba, što je oko 2.200 više nego prije dvije godine.

Za plate u državnoj upravi budžetom je za ovu godinu planirano 674 miliona eura, što je preko 200 miliona više nego 2020.

Prema procjenama nevladinih organizacija, najveći broj novozaposlenih je u državnim energetskim kompanijama, Pošti i Aerodromima, a na lokalnom nivou u podgoričkom komunalnom preduzeću.

Promjene u pravosuđu rezultirale hapšenjima

Tokom protekle četiri godine došlo je do promjena na čelu gotovo svih pravosudnih institucija, od Specijalnog i Vrhovnog tužilaštva, Višeg i Apelacionog suda…

Jedan od ključnih koraka je bila promjena u Specijalnom tužilaštvu, gdje je nakon smjene Milivoja Katnića, izabran Vladimir Novović koji je uhapsio dio čelnika policije, tužilaštva i sudstva iz vremena vlasti DPS.

Uhapšeni su bivši direktori policije Veselin Veljović i Slavko Stojanović, pomoćnik Dejan Knežević, bivši šef sektora za borbu protiv kriminala Zoran Lazović, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši Specijalni tužioci Milivoje Katnić i Saša Čađenović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović…

Oni su okrivljeni za zloupotrebu službenog položaja i učešće u kriminalnoj organizaciji.

Ni u jednom slučaju nije počelo suđenje, a svi uhapšeni su negirali krivicu.

Preko Europola, Crna Gora je dobila transkripte komunikacija preko Sky aplikacije što je pomoglo hapšenjima osumnjičenih za pripadnost kriminalnim klanovima.

Najveći broj slučajeva još uvijek nije dobio sudski epilog.

Iako je nakon preuzimanja vlasti 2020. trojna koalicija obećala da će procesuirati slučajeve korupcije, organizovanog kriminala, finansijske malverzacije uključujući iznošenje novca iz zemlje, a za šta su godinama optuživali Mila Đukanovića i njegove saradnike, do toga nije došlo.

Do sada nije procesuiran nijedan visoki funkcioner DPS za navedena krivična djela.

Nekoliko njih je procesuirano za zloupotrebu službenog položaja.

Deblokada procesa evropskih integracija

Prva Vlada poslije 2020. godine Zdravka Krivokapića nije ostvarila napredak u procesu evropskih integracija zbog čega joj je između ostalog izglasano nepovjerenje.

Deblokadu je obećao premijer druge Vlade Dritan Abazović.

Učenici škole u Baru na molebanu u Hramu Sv. Jovana Vladimira, 2020. godine

Iako je dobila podršku od Evropske unije i političkih partija da pokrene pregovore, Abazovićeva Vlada je pala nakon tri mjeseca jer je sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) potpisala Temeljni ugovor.

Abazović je bez dogovora sa parlamentarnom većinom koja ga je izabrala, potpisao ovaj dokument.

Dominantan dio te većine predvođen DPS-om, ugovor je smatrao štetnim po vitalne nacionalne interese Crne Gore.

Vlada je funkcionisala u tehničkom mandatu do izbora u junu 2023, ali bez rezultata na polju evropskih integracija.

Sa izborom Milojka Spajića za premijera oktobra 2023. reaktiviran je proces integracija što je rezultiralo usvajanjem Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), juna 2024. čime su praktično odmrznuti pregovori o članstvu u EU.

Tome je prethodilo usvajanje dvanaest zakona iz oblasti pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i medijima.

Kojom brzinom će nakon dobijanja IBAR-a Crna Gora napredovati u procesu integracija, između ostalog zavisi i od odnosa sa susjedima.

Odnosi sa susjedima

Sa Hrvatskom koja je, od susjeda jedina u Evropskoj uniji, zvanična Podgorica je narušila diplomatske odnose usvajanjem u parlamentu Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Rezoluciju su inicirale vladajuće proruske stranake Demokratskog fronta - lidera Andrije Mandića i Milana Kneževića.

Zvanični Zagreb je zbog toga nepoželjnima proglasio Mandića koji je predsjednik Skupštine, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića.

Mandić je kao šef parlamenta primio predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji je na listi sankcija SAD, na način koji je izazvao protesnu notu Bosne i Hercegovine.

Dio vladajućih partija, uključujući i DF ne priznaje nezavisnost Kosova.

Te partije blisko sarađuju sa vlastima Aleksandra Vučića u Srbiji i Milorada Dodika u Republici Srpskoj.

Crna Gora nema ambasadore u 27 zemalja uključujući i sve zemlje regiona. Ni crnogorska misija pri NATO-u nema šefa, kao ni misija u Ujedinjenim nacijama.

Crna Gora je primljena u NATO 2017. u vrijeme vlasti DPS-a.