Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, danas je notom upućenoj ambasadi Crne Gore u Zagrebu, saopštilo da su Andrija Mandić predsjednik Skupštine, Milan Knežević poslanik i Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj.
Mandić i Knežević su iz stranaka rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu Skupština Crne Gore 28. juna izglasala za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Stranke Mandića i Kneževića od prije dva dana su dio Vlade Crne Gore.
U saopštenju se navodi da su proglašeni personama non grata zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe.
Hrvatsko Ministarstvo žali što je većina u crnogorskom parlamentu zanemarila njene kontinuirane pozive da ne povlači poteze koji bi se negativno odrazili na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.
"Djelovanje spomenutih političkih funkcionera posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu sa deklarisanom cilju članstva Crne Gore u Evropskoj uniji", navodi hrvatska diplomatska služba.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman je rekao da Hrvatska ne želi i ne planira da blokira Crnu Goru na putu EU ali i naveo da postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke.
"Naša je suverena procjena koga želimo proglasiti nepoželjnim u Hrvatskoj. A mislim da su ove osobe to i zaslužile, jer su pogoršali odnose Crne Gore i Hrvatske", rekao je hrvatski ministar.
Crnogorsko ministarstvo vanjskih se još nije oglasilo.
Reakcije 'nepoželjnih'
Prvi se saopštenjem oglasio vicepremijer Aleksa Bečić. Ocijenio je da ga je Hrvatska proglasila nepoželjnim jer je njegova partija glasali za Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Kako je dodao Hrvatska nije imala isti kriterijum prema drugim liderima iz vlasti čije su partije glasale za istu Rezoluciju.
Mandić iznenađen
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je sjednici parlamenta da je iznenađen reakcijom Hrvatske i da je pozvao delegaciju hrvatskog Sabora da posjeti Crnu Goru kako bi u razgovoru otklonili nedoumice oko Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
"Mislim da nijedan dobronamjeran čovjek nije mogao očekivati, da će se moderna Hrvatska u određenom kontekstu poistovjećivati sa Nezavisnom državom Hrvatskom, na način što će liderima tri parlamentarne stranke koje su glasale da Crna Gora napravi civilizacijski iskorak i osudi najstravičniji zločin koji se ikad dogodio na Balkanu – genocid u Jasenovcu, zabraniti ulazak u Hrvatsku", rekao je Mandić.
Replicirao mu je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić usvrdivši da je Mandić ovakvim poređenjem potvrdio zašto je dobio zabranu ulaska u tu zemlju:
"Ovom reakcijom ste poistovjetili Hrvatsku sa NDH iz Drugog svjetskog rata. Hrvatska ne negira ono što se dogodilo u Jasenovcu, za razliku od vas koji negirate ono što se dogodilo u Srebrenici. Hrvatska zloupotrebljena za više političke ciljeve saradnika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori."
Na ovo poređenje reagovao je i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović rekavši da je ironija da Mandić veliča izvršitelje genocida u Srebrenici, a da Hrvatskoj spočitava kontinuitet sa zločinačkim režimom NDH.
Na Mandićevu izjavu „da Crna Gora neće preduzimati nikakve recipročne mjere prema Hrvatskoj“, opozija ga je podsjetila da o tome odlučuje Vlada a ne predsjednik Skupštine.
Reagujući na informaciju da proglašen nepoželjnim, Milan Knežević je na mreži X naveo da je njegov đed 1945. oslobađao hrvatski Karlovac od ustaša i nacista:
"Izgleda da su oni pobijedili, a mi izgubili", naveo je Knežević.
Razlog - rezolucija o Jasenovcu
Na inicijativu Mandića i Kneževića, parlamentarna većina je usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, iako je mjesec ranije, Hrvatska na najavu usvajanja ove rezolucije, poslala protestnu notu Crnoj Gori.
Uprkos tome rezolucija je usvojena u Skupštini, uz podršku poslanika Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića.
Jasenovac je bio koncentracioni logor u kojem su, tokom Drugog svjetskog rata i postojanja Nezavisne Države Hrvatske, masovno likvidirani dominantno Srbi, Romi, Jevreji i Hrvati antifašisti. Državni vrh Hrvatske svake godine u aprilu, komemorativnim skupovima obilježava, godišnjicu proboja preživjelih logoraša.
Osim stranaka proruske koalicije Mandića i Kneževića rezoluciju su podržali Demokrate Alekse Bečića i prosrpska Socijalističke narodne partija.
Inicijativu da Skupština usvoji Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, prosrpske i proruske stranke su podnijele jer su bile nezadovoljne što je Vlada Milojka Spajića podržala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama 23. maja.
Ove stranke negiraju genocid u Srebrenici iz 1995, zbog čega su se oštro protivili da je Crna Gora podrži u UN.
Kao i zvanični Beograd, tvrdili su da se tom rezolucijom "srpski narod proglašava genocidnim".
Opozicija oštro po premijeru i vladajućoj većini
Potpredsjednik najjače opozicione Demokratske partije socijalista Ivan Vuković je na mreži X kritikovao vladajuću većinu i premijera Milojka Spajića, zbog činjenice da su visoki državni funkcioneri proglašeni nepoželjnim u jednoj članici EU.
"Nesretni premijer čija se partija ‘ubi’ dokazujući proevropski karakter vladajuće većine. I Crna Gora, nesuđena prva naredna članica Unije, koju pred svijetom brukaju svi zajedno", napisao je Vuković.
Damir Šehović iz Socijaldemokrata je ocijenio da proglašenje čelnika crnogorske Skupštine i Vlade nepoželjnima u Hrvatskoj govori o karakteru i suštini vladajuće većine.
"Očekujem da novi ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović našim prijateljima u Hrvatskoj objasni da su njegovi novi koalicioni partneri zapravo dobri momci", naveo je Šehović
On je aludirao na činjenicu da je Ibrahimović kao lider Bošnjačke stranke ušao u Vladu sa partijama Demokratskog fronta, koje ne priznaju genocid u Srebrenici i imaju usaglašenu politiku sa predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.
Opoziciona URA Dritana Abazovića je ocijenila da aktuelna većina ne može uvesti Crnu Goru u EU i pozvao čelnike izvršne i zakonodavne vlasti da podnesu ostavke.
"Premijer Spajić i predsjednik Skupštine Mandić su ugrozili evropski put Crne Gore i doživjeli fijasko na spoljnopolitičkom planu. Bilo bi dobro da podnesete ostavke kako ne bi opterećivali naš evropski put."
Opozicione stranke u crnogorskom parlamentu su bile protiv usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.
U više navrata su upozoravale vladajuću većinu da njeno usvajanje šteti nacionalnim interesima, jer može poremetiti odnose sa Hrvatskom i zaustaviti put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
