Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.
To se navodi u saopštenju Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske koje je izdato 28. juna nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu na predlog i uz glasove partija vladajuće većine.
Hrvatska je već poslala protestnu notu Crnoj Gori sredinom maja kada je najavljena mogućnost usvajanja rezolucije o Jasenovcu. Uprkos tome rezolucija je usvojena u Skupštini.
"Hrvatsko Ministarstvo je izrazilo žaljenje što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore", navedeno je saopštenju.
U saopštenju se konstatuje da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore:
"Republika Hrvatska je očekivala da će se Crna Gora, nakon dobijanja IBAR, suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku."
Na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije (EU) i Crne Gore, koja je održana 26. juna u Briselu, usvojen je Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su odmrznuti pregovori o članstvu Crne Gore u EU.
Navodi se da jasno proizilazi da je rezolucija o Jasenovcu donesena kako bi se obezvrijedila i relativizovala Rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, poručuje hrvatsko ministarstvo i konstatuje da taj postupak Crne Gore nije u skladu sa deklarativnim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
Hrvatsko Ministarstvo poručuje da Crna Gora mora pokazati napredak u oblasti procesuiranja ratnih zločina, rješavanje slučajeva nestalih osoba i pitanje odštete za žrtve, a u skladu sa zajedničkom pozicijom EU za poglavlje 23.
"Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina", navodi Ministarstvo.
U saopštenju se zaključuje da Hrvatska zadržava pravo da reaguje na odgovarajući način jer se, kao je rečeno, Crna Gora stavila u položaj koji je suprotan namjerama razvoja prijateljskih odnosa.
