Strah i nesigurnost su zavladali Vučitrnom.
Ulice su mirnije nego inače, dok stanovnici tiho govore o šokantnim događajima.
"Nisam to očekivao. Gledao sam vesti na portalima i nisam mogao verovati", kaže kroz suze 19-godišnji Alaudin Haradini.
Njegova 42-godišnja majka ubijena je vatrenim oružjem 24. marta u selu Stanoc, opština Vučitrn.
Osumnjičeni za zločin, star 58 godina, potom je izvršio samoubistvo.
Manje od 24 sata ranije, Vučitrn je bio potresen još jednim teškim događajem: ubistvom 19-godišnjaka u centru grada.
Za oba slučaja, vlasti kažu da provode istrage i prikupljaju dokaze, ali za Alaudina bol je nepodnošljiva.
"Radila je u pekari da bi nas izdržavala", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Sa ocem i dvije mlađe sestre, Alaudin se nalazi u novoj i neočekivanoj stvarnosti.
"Ubistvo moje majke treba biti poslednji slučaj", kaže on, ne želeći dalje govoriti.
Manje od 15 kilometara od njegovog sela, u gradu Vučitrnu, meštani su čuli za ovaj slučaj, a još su potreseni zbog ubistva 19-godišnjaka od strane osumnjičenog vršnjaka.
"Cijeli grad je u panici", kaže Hazir Šabani.
"To što se ovakve stvari dešavaju u svetom mjesecu ramazanu je katastrofa", kaže ovaj stanovnik Vučitrna.
"Grad je veoma, veoma sumoran", za njegovu sugrađanku, Advie Magjunija.
"Ubistvo tu i tamo. Mislim da nismo baš bezbedni. Deca koja nose oružje? Ovo je katastrofa", kaže 56-godišnjakinja.
Ona dio odgovornosti usmerava i na državne institucije, poručujući da policija treba da bude organizovanija i prisutnija, posebno na ulicama i u kvartovima koji su najposećeniji.
Ovo mišljenje deli i Nedžmedin Hiseni, koji ima 65 godina.
"Trebalo bi da ima više civilne policije, a ne uniformisane", kaže on, pokazujući niz gradsku ulicu punu kafića.
Hiseni kaže da često viđa grupe mladih ljudi kako se svađaju u javnosti ili guraju jedni druge.
Kaže da porodično obrazovanje treba da bude takvo da oni zadrže samokontrolu i shvate da "ubistvo nikada nije opcija".
"Krivi su roditelji", i prema Kendrimu Zimberiju. "Mnogi od njih zanemaruju svoju decu", kaže on.
Zimberi je rođak ubijenog 19-godišnjaka i kaže da se oseća prestravljeno.
Luljeta Merovci, koja radi kao učiteljica u školi u Vučitrnu, potvrđuje to.
"Ne bi trebalo da čekamo da se nešto desi i da onda otvorimo oči. Ovo je neizvesnost", kaže ona.
Faktori koji dovode do ubistva
Opština Vučitrn, sa preko 61.000 stanovnika, nalazi se u severoistočnom delu Kosova.
Nema konkretnih podataka o stopi nezaposlenosti tamo, ali ono što se vidi u podacima Agencije za statistiku Kosova je da, među 38 opština koliko ih ima u zemlji, Vučitrn je drugi - posle Južne Mitrovice - po broju porodica koje primaju socijalnu pomoć.
U januaru, 1.080 porodica iz ove opštine koristilo je socijalnu pomoć, za razliku od drugih opština, gde je taj broj bio ispod 1.000.
Za sociologe, ekonomska i socijalna situacija je među nekoliko faktora koji dovode do nasilnih reakcija kao što je ubistvo. Ostali faktori uključuju socijalnu marginalizaciju, kolektivnu depresiju, obračune, ljubomoru, posttraumatski stres...
"Zabrinjavajuća je činjenica da se u socijalnim sredinama Kosova stvara klima nasilja koja, nažalost, rezultira žrtvama", kaže Fredi Kamberi, predavač sociologije na Univerzitetu "Fehmi Agani" u Đakovici.
"U socijalnom kontekstu, društvo koje toleriše nasilje, kriminal i devijantne probleme, apriori postaje deo ovih negativnih pojava", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Prevencija nasilja, prema sociologu, odgovornost je svih - od pojedinaca do institucija. On preporučuje da društvo bude aktivnije i da obaveštava sigurnosne organe o svakom problemu.
"Ako se ovaj trend nastavi, imaćemo velike posledice i velike sigurnosne probleme, koji se mogu pretvoriti u društvenu normu", kaže Kamberi.
Podaci koje je Kosovska policija dostavila Radiju Slobodna Evropa pokazuju da je broj ubistava na Kosovu 2024. godine iznosio 17, a 2023. godine 29. Prema Zakonu o oružju na Kosovu, svaka osoba koja ima najmanje 21 godinu može zatražiti dozvolu za nabavku oružja.
Kandidat mora da poseduje psihofizičke sposobnosti i položiti teorijski i praktični test za korištenje oružja. Također, mora imati uverljiv razlog zašto mu je potrebno oružje, kao i čistu kriminalnu prošlost.
"Potrebna je veća svest o oružju"
Za stručnjaka za sigurnost, Valdeta Hodžu, broj ubistava pokazuje da je pitanje oružja postalo alarmantno i zahteva maksimalnu pažnju institucija.
On ističe potrebu za sveobuhvatnijim pristupom, uključujući i Ministarstvo obrazovanja, kako bi se mladima od rane dobi podigla svest o posledicama oružja.
Prema njegovim rečima, nije dovoljna samo kaznena politika, već trebaju postojati i kampanje za podizanje svesti i amnestija za predaju ilegalnog oružja.
U dva slučaja koja su se dogodila u Vučitrnu, još uvek nije jasno koje je oružje korišćeno.
Ali, procenjuje se da se u rukama građana Kosova nalazi preko 230.000 komada ilegalnog oružja.
Kosovska policija kaže da na godišnjem nivou u proseku zapleni oko 1.500 komada oružja raznih vrsta bez dozvola.
"Situacija je veoma složena", kaže Hodža, koji je u prošlosti bio zamenik kosovskog ministra unutrašnjih poslova.
Prema njegovim rečima, "ne postoji magična formula koja može odmah da reši ovaj problem", ali ozbiljnost institucija u rešavanju ovog pitanja "mora da bude hitna".
Pozivi i obećanja za strožije mere i pooštravanje zakona iz kosovskih institucija ne izostaju, posebno u kriznim trenucima, ali često blede tokom vremena.