Bosna i Hercegovina ostaje partner SAD u borbi protiv terorizma, ocijenjeno je u godišnjem izveštaju State Departmenta posvećenom međunarodnom terorizmu u 2015. BiH je nastavila da napreduje u jačanju kapaciteta u borbi protiv terorizma.
Međutim, ključni je problem nepostojanje saradnje između sigurnosnih i policijskih agencija u BiH.
Također, i mehanizmi nadzora nad onima koji odsluže kaznu moraju biti veći, vjeruju eksperti, jer se događalo da oni koji su prošli kroz kaznene mjere, ponove teroristički akt.
Iako izvještaj State Departmenta pohvalno govori o brojnim segmentima borbe protiv terorizma u BiH i nastojanjem da se riješi vrbovanje za odlaske na strana ratišta i nasilni ekstremizam i dalje je ključno pitanje loše koordinacije među sigurnosnim agencijama u zemlji, što je rezultat ličnih političkih i institucionalnih rivaliteta.
Član parlamentarne komisije za nadzor nad radom Obavještajnо-sigurnosne agencije BiH i bivši ministar sigurnosti Sadik Ahmetović kaže kako je primjedba na mjestu.
Sadik Ahmetović
„Problem je što su policijske agencije podijeljene po etničkom principu, onako kako je podijeljena i BiH. Svaki od lidera etničkih grupa kontroliše određeni dio sigurnosnih agencija i veoma teško da se može napraviti neki pozitivan korak. Čak je i nemoguće dok se ne napravi ozbiljna reforma policijskih struktura gdje će se znati piramida rukovođena i odgovornosti kompletne strukture sigurnosti u zemlji.“
Dva teroristička napada u izvještajnom periodu, u Zvorniku, kada je ubijen jedan, a ranjena dva policajca, te ubistvo dvojice pripadnika Oružanih snaga BiH u Sarajevu počinile su radikalizirane osobe, mada se BiH u borbi protiv radikalizacije i odlazaka na strana ratišta može pohvaliti dobrim praksama. Tako su navedeni primjeri osuđenih osoba poput Bilala Bosnića, ali i antiterorističke akcije koje su prekinule lanac odlazaka na strana ratišta.
Ipak, ono što slijedi nakon njih ostalo je nedorečeno, smatra profesor sa fakuklteta za kriminalistiku UNSA Jasmin Ahić, te navodi primjer kako ni same kazne nisu dovoljne u nekim slučajevima.
„Ja bih samo naglasio slučaj Bektaševića koji je bio i prvi slučaj presuđen na Sudu BiH za terorizam, a koji je i švedski državljanin. Kad je odslužio kaznu, otišao je, a onda je prije nekoliko mjeseci uhapšen na granici s Grčkom sa eksplozivnim napravama što pokazuje da i oni koji budu osuđeni moraju biti praćeni ne samo u BiH, već nadzirani u čitavom evropskom sistemu."
Policijska stanica u Zvorniku nakon napada
Međutim, zbog činjenice da još uvijek zvanično nije zatvorena istraga ni u slučaju Zvornik ni u Sarajevu, pritisak na Tužilaštvo BiH je sve veći, navodi Ahić.
„I Tužilaštvo BiH i Sud BiH, ali i cijeli aparat čeka potvrđivanje i dokazivanje sumnji za ljude koji su lišeni slobode i koji se sada sumnjiče za odlazak na strana ratišta. Taj pritisak i u samom Tužilaštvu BiH doveo je do toga da organi vlasti uposle devet tužitelja koji će raditi na pitanjima terorizma, li i onim pitanjima koja su direktno povezana s tim pitanjem, izmjene Krivičnog zakona u pravcu sprječavanja odlazaka i akta terorizma. U tom smislu treba i sagledati ovaj izvještaj, ali i stvari koje dolaze na kraju svega.“
U pozitivnom svjetlu predstavljena je i izjava koju su potpisali bošnjački lideri i intelektualci predvođeni reis ul ulemom IZ u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, a kojom se osuđuje nasilni radikalizam i terorizam u svijetu.
State Deaprtmentu nije promaklo ni to da je BiH uz prijetnju stavljanja na tzv. sivu listu Manivala ipak uskladila svoje krivično zakonodavstvo s međunarodnim standardima, kako bi se spriječilo pranje novca i finansiranje terorizma.