Milan Nič iz njemačkog Vijeća za vanjske poslove kaže da će se uloga Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu smanjiti, bez obzira na to ko pobijedi na izborima - Kamala Harris ili Donald Trump.
Nič kaže da je promjena američke politike počela otkako je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Od tada, kako kaže, "politika SAD-a u Evropi daje prioritet podršci Ukrajini i sve ostalo je strukturirano oko nje".
Nič je koautor članka koji je prošle sedmice objavilo njemačko Vijeće za vanjske poslove, pod naslovom "Kako američki izbori mogu uzdrmati Zapadni Balkan?".
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), kaže da je vrijeme da se Evropska unija (EU), a posebno Njemačka, ozbiljnije angažuju u rješavanju preostalih sukoba na Zapadnom Balkanu. On opisuje sjever Kosova kao najhitniji neriješen sukob.
"Samo nekoliko koraka nas dijeli od ozbiljne eskalacije situacije na sjeveru Kosova. Do sada se to nije desilo... ali postoje neke sitne situacije na terenu koje mogu eskalirati", kaže Nič.
Vašington računa na Vučićevu podršku Ukrajini
RSE: S obzirom na promjenjivi geopolitički pejzaž, posebno s ruskom agresijom u Ukrajini, šta mislite da je najkritičniji izazov sa kojim se Zapadni Balkan danas suočava?
Pročitajte i ovo: Šefica Evropske komisije naredne nedelje u poseti Zapadnom BalkanuNič: Mislim da nije tako novo: riječ je o dugoj stagnaciji - kako u pogledu regionalnog upravljanja, tako i u smislu nedovoljnog ekonomskog napretka, odnosno poboljšanja života ljudi. To, dakle, prati kontinuirani egzodus ljudi produktivne dobi i nedostatak nade u bolju budućnost, kao i veoma spora integracija u Evropsku uniju.
RSE: U članku objavljenom prošle sedmice - čiji ste i vi koautor - spominje se "realistički zaokret" u američkoj diplomatiji u regionu. Možete li ovo objasniti?
Nič: Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, američka politika prema Evropi davala je prioritet podršci Ukrajini i sve ostalo je bilo strukturirano oko toga.
Realistička politika na Zapadnom Balkanu znači da Vašington računa na dobre odnose sa ključnim zemljama, uključujući Srbiju, koja tiho snabdijeva Ukrajinu municijom i oružjem i održava dobre odnose sa Kijevom, a da to javno ne kaže.
Predsjednik [Srbije Aleksandar] Vučić je u redovnom kontaktu sa predsjednikom [Ukrajine Volodimirom] Zelenskim. SAD računaju na ovu podršku koju nudi Srbija, i ne 'povlače' (poteze) protiv Vučićeve politike u regionu.
Na isti način kao što računaju i na druge zemlje ili lidere na Balkanu koji podržavaju SAD u ovom prioritetu.
To znači, na primjer, kada se posmatra efekat dijaloga između Kosova i Srbije, nema mnogo toga što Vlada Kosova ili premijer [Albin Kurti] mogu učiniti u ovim naporima [o Ukrajini], osim retorike.
Realistički zaokret američke vanjske politike u ovom procesu postoji već duže vrijeme i naivno je očekivati da će se SAD diplomatskim ili političkim kapacitetima suprotstaviti revizionističkim agendama u regionu.
Njemački kancelar Olaf Scholz s britanskim premijerom Keirom Starmerom, američkim predsjednikom Joeom Bidenom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom prije njihovog sastanka u Berlinu 18. oktobra 2024.
Američki angažman biće smanjen, i sa Harris i sa Trumpom
RSE: Pomenuli ste Kosovo. Nedavno su neke američke diplomate upozorile premijera Albina Kurtija na pogoršanje odnosa između SAD i njegove vlade, zbog nekih akcija koje se smatraju jednostranim. Je li ovo opasno u ovom trenutku?
Pročitajte i ovo: O'Brien: Kurti da zaustavi nekoordinirane akcije koje negativno utječu na naše partnerstvoNič: Mislim da je Vlada Kosova, pod Albinom Kurtijem, naučila od Beograda da radi jednostrano i odlučila je da uspostavi neke činjenice na sjeveru Kosova, fokusirajući se na održavanje popularnosti i moći na Kosovu. Do sada je to uspjelo, čak i po cijenu određene diplomatske izolacije od svojih glavnih partnera - kao što smo mogli vidjeti prije samita Berlinskog procesa.
RSE: SAD su samo dvije sedmice nadomak predsjedničkih izbora. Zašto mislite da bi ovaj proces mogao uzdrmati Zapadni Balkan i na koje načine – kako ste to naveli u tekstu?
Nič: Bez obzira ko pobijedi ili ko preuzme vodstvo Bijele kuće u naredne četiri godine, uloga Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu će se smanjivati i mijenjati. Sukobi koji ostaju neriješeni, kao što je onaj između Kosova i Srbije, u Bosni i Hercegovini i drugi, uključujući etničke tenzije između društava, trebaće ozbiljniju posvećenost Evropske unije i Njemačke.
RSE: Ali, da li SAD imaju luksuz da smanje svoje učešće na Zapadnom Balkanu, s obzirom na nestabilnu situaciju u regionu?
Pročitajte i ovo: Povratak Trumpa ili pobeda Harris? Balkan može da očekuje promene, kaže JosephNič: Ono što ne priznajemo je to da dolazi do postepenog odvajanja američkog angažmana od evropskih susjeda ili periferije Evrope, jer su njihovi prioriteti negdje drugdje. Ne samo u Aziji i Indo-Pacifiku. SAD se također fokusira na strateško nadmetanje s Kinom. Onda tu je i rat na Bliskom istoku, koji je mnogo važniji za američke interese, ali i za unutrašnju politiku. Ne možete se porediti.
Ko god pobijedi kreiraće administraciju koja je mnogo više fokusirana na domaće. Angažman na Bliskom istoku – iz energetskih i strateških razloga – biće mnogo važniji nego na Zapadnom Balkanu.
Ako Trump pobijedi, biće više angažmana na visokom nivou na Zapadnom Balkanu, ali će fokus biti na poslovnim interesima. Ako Harris pobijedi, doći će do nekog kontinuiranog odvajanja od regiona i više predaje Evropljanima.
Pitanje je koliko su oni spremni da preuzmu veću ulogu, da kompenziraju američki uticaj?! Zato što su SAD glavni partner u rješavanju neriješenog sukoba [na Zapadnom Balkanu], još od 90-ih godina. Ali sada se američko interesovanje promijenilo.
Era liberalnog intervencionizma, ili SAD kao svjetske policije, se dovodi u pitanje unutar samih SAD-a, a to će smanjiti njihovu ulogu na Balkanu. Biden je bio posljednji predsjednik koji se lično bavio politikom na Balkanu, koji je upoznao lidere.
Sada ćemo imati manji angažman SAD-a i nismo spremni za to. To znači da ćemo imati više sigurnosnih rizika, posebno ako je izazvan NATO.
Pročitajte i ovo: Situacija na Zapadnom Balkanu zabrinjavajuća, poručio šef NATO-aVažnost njemačkog angažmana
RSE: Šta bi trebalo da uradi EU, a posebno Njemačka?
Nič: Mislim da Brisel, pod Kajom Kallas kao visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku treba da uradi više. Ona i njen tim bi trebalo da posvete više pažnje dešavanjima na Zapadnom Balkanu, uz neku vrstu leteće diplomatije i direktnog uključivanja.
Od Berlina i Pariza takođe zavisi kako će sarađivati sa Londonom kako bi nadoknadili smanjeno učešće Vašingtona.
RSE: Posebno spominjete Njemačku. Koliko je važno da Njemačka pokaže da shvaća ozbiljno situaciju u vezi sa Zapadnim Balkanom i koje akcije bi imale najveći uticaj?
Nič: Mislim da je ono što se dogodilo na samitu Berlinskog procesa prošle sedmice bio uspjeh i dobar primjer. Njemačka se treba više politički angažirati, suprotstaviti se nekim unilateralnim potezima, nositi se s vladama i liderima jednim po jednim, i dati prioritet onome što je važno da se cijeli region drži pod kontrolom i na putu ka svojevrsnom poboljšanju i integraciji.
Opasnost krhke situacije na sjeveru Kosova
RSE: Šta mislite da je najhitniji neriješeni sukob na Zapadnom Balkanu?
Nič: Sjever Kosova. Postoji i unutrašnja situacija u Bosni i Hercegovini, ali tamo postoji međunarodna diplomatska infrastruktura za koju mislim da je prilično stabilna. Dakle, Milorad Dodik [lider Republike Srpske], svaki put kada pokuša da pređe granicu, shvati da će izgubiti.
Na sjeveru Kosova situacija je krhkija. Mislim da se čeka utakmica ne samo za američke izbore, već i na kraj rata ili na neku vrstu razvoja u ratu s Ukrajinom, koji će uticati na ukupnu evropsku sigurnosnu situaciju i koji će stvoriti neki svojevrsni novi presedani, takođe za Zapadni Balkan.
Pročitajte i ovo: Stoltenberg: Sigurnost na Kosovu je ključ stabilnosti Zapadnog BalkanaRSE: Šta mislite šta je izlaz za sever Kosova?
Nič: Na sjeveru Kosova se u posljednjih godinu-dvije dogodilo više stvari nego u posljednjih nekoliko godina. To je potpuno nova situacija. Sada je specijalna policija Kosova ta koja kontroliše situaciju na terenu. Beograd gubi, jer su se Srbi povukli iz institucija. Pogriješili su i ne znaju kako da se vrate.
Mislim da smo na samo nekoliko koraka od ozbiljne eskalacije situacije na sjeveru Kosova. Do sada se to nije dogodilo. Mislim da postoji pažljiv pristup s obje strane kako bi se to spriječilo, ali postoje neke male situacije na terenu koje mogu eskalirati.
RSE: Da li mislite da Njemačka može da pomjeri stvari, što se Kosova tiče? Sjećam se da je prije nekoliko sedmica ubijedila Kurtija da obnovi uvoz robe iz Srbije.
Nič: Da, ubijedila je Kurtija da ukloni blokadu i našla praktično rješenje za problem. Naravno, predstoje izbori na Kosovu i ovaj obračun sa Beogradom je važan za Kurtija.
Ali ako sutra dođe do nove krize, ko će pokušati da je riješi? Ko će pohrliti u Beograd i Prištinu? Evropska komisija? Odlazeći visoki predstavnik [EU Josep] Borrell? Amerikanci ne.
Mislim da je Njemačka - među silama Kvinte - ta koja još uvijek ima kapacitet, iako se i ona kreće ka vlastitim saveznim izborima.
Pročitajte i ovo: Pobjeda AfD-a na izborima uzdrmala njemačku politiku