Azerbejdžan postavlja temelje za jačanje svojih ambicija na Južnom Kavkazu i traži pomoć od Kine.
U samo dva mjeseca, veze Bakua s Pekingom brzo su napredovale jer se ta naftom bogata zemlja politički i ekonomski približila kroz niz sporazuma koji bi mogli povećati prisutnost Kine u regiji i otvoriti vrata novim kineskim ulaganjima u Azerbejdžan, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Niz nedavnih aktivnosti započeo je 3. jula kada se azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev sastao s kineskim liderom Si Đinpingom na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Astani i izjavio da su unaprijedili bilateralne veze kroz novo strateško partnerstvo koje zahtijeva bližu ekonomsku, vojnu i političku saradnju.
Nekoliko sedmica kasnije, Baku je podnio zahtjev za unapređenje svog statusa unutar SCO-a iz partnera u dijalogu na posmatrača, pripremajući teren za potencijalno punopravno članstvo.
A onda je 20. avgusta Azerbejdžan objavio da je podnio zahtjev za pridruživanje grupaciji BRICS koju predvode Kina i Rusija i koja kao članice osnivače također uključuje Brazil, Indiju i Južnoafričku Republiku.
Ovaj skup poteza dio je sve većeg zamaha Kine u regiji kao ulagača i trgovinskog partnera od ruske invazije Ukrajine 2022., zbog koje su vlade i brodarske kompanije tražile alternative zbog sankcija Rusiji koje su za posljedicu ostavile golemu željezničku mrežu - prethodno glavnu rutu između Kine i Evrope za kopnenu trgovinu - manje održivom.
Srednji koridor, alternativna trgovačka ruta koja zaobilazi Rusiju presijecajući centralnu Aziju i Južni Kavkaz kako bi se povezala s Evropskom unijom, sve se više koristi od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Za Azerbejdžan, koji se nalazi na raskrsnici trgovine na Kaspijskom jezeru, to je dalo novu energiju za takozvani Srednji koridor, alternativni trgovački put koji zaobilazi Rusiju presijecajući centralnu Aziju i Južni Kavkaz kako bi se povezao s Evropskom unijom, te pokrenulo nova ulaganja vrijedna milijarde dolara.
"Srednji koridor je ključno pitanje i Bakuu treba podrška Pekinga", rekao je za RSE Zaur Širijev, nerezidentni naučnik u Carnegie Russia Eurasia Centru. "Neposredna zabrinutost je da uspjeh Srednjeg koridora ovisi o stalnom protoku robe iz Kine kako bi se dugoročno uspostavila snažna ruta Kina-Evropa.”
Niz novih ponuda i više od toga
Privlačenje većeg kineskog interesa i ulaganja u Srednji koridor je glavni prioritet Azerbejdžana i centralni dio sporazuma o strateškom partnerstvu potpisanog u julu.
Kina se u dokumentu obavezala pomoći u razvoju i korištenju trgovačke rute, a Baku se nada da će to dovesti do većih kineskih ulaganja u infrastrukturu, što bi rutu učinilo konkurentnijom i ojačalo ulogu Azerbejdžana kao centralnog čvorišta u regiji.
Međutim Bakuukov "meni saradnje s Pekingom je obiman", kaže Širijev, a Azerbajdžan razmatra dalje o poslovima u zelenoj energiji, naprednoj tehnologiji i vojnim nabavkama.
Azerbejdžanska vlada također je izrazila želju da kineske kompanije uspostave regionalno proizvodno središte za električna vozila u zemlji i aktivno poziva na više kineskih ulaganja.
Bilateralna trgovina dvije zemlje također je u porastu, iako je uvelike nagnuta u korist Pekinga, pri čemu je Kina pretekla Tursku kao drugog najvećeg uvoznika iz Azerbejdžana (iza Rusije) s robom vrijednom 3,1 milijarde dolara u 2023., što je rast od 40 posto u odnosu na prethodne godine.
Članice Šangajske organizacije za saradnju, države posmatrači i partneri u dijalogu 4. jula u Astani, Kazahstan.
"Kineske kompanije već učestvuju u diverzifikaciji azerbajdžanske ekonomije, ali očekujemo više", rekao je Hikmet Hadžijev, Alijev savjetnik za vanjsku politiku, za kinesku državnu radioteleviziju CGTN tokom intervjua u martu u Pekingu.
Čini se da povećana trgovina i investicije motivišu nedavne poteze Bakua dok zemlja nastoji da se udalji od bogatstva ugljikovodonika koje je decenijama podržavalo njenu ekonomiju.
Drugi dio sporazuma o strateškom partnerstvu poziva na podršku Kine punopravnom članstvu Azerbejdžana u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a zahtjev za članstvo u BRICS-u također bi mogao otvoriti nova tržišta. Iako ne postoji jasna procedura za prijem novih članica ili rok za prijavu za pridruživanje BRICS-u, grupa je proširena u januaru i uključuje Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Etiopiju i Egipat i ima dugu listu drugih zemalja koje su izrazile interesovanje za prijavu.
"Članstvo bi moglo ponuditi Bakuu priliku da proširi pristup velikim i brzo rastućim tržištima zemalja BRICS-a, potencijalno stvarajući nove mogućnosti za bilateralne trgovinske sporazume i ulaganja u ekonomiju Azerbejdžana", rekao je Širijev.
Nova ravnoteža moći
Privlačnost bližih veza s Pekingom nije ograničena na trgovinu i ulaganja, kazao je za RSE Vadim Dubnov, regionalni stručnjak Eho Kavkaza, koji napominje da je Kina također sve važniji partner Bakuu na kojeg se može osloniti u regiji gdje se geopolitičko okruženje brzo mijenja.
Sve manji otisak zapadnih sila u kombinaciji s Rusijom koja je oslabljena i ometena ratom u Ukrajini dao je Azerbejdžanu više prostora za manevrisanje u vanjskim poslovima. To je dovelo do toga da je Baku produbio veze s Turskom i Iranom i pozvao Kinu da igra veću ulogu.
"Alijev se pokušava promijeniti i pronaći novu ravnotežu sa svim glavnim igračima na Južnom Kavkazu", rekao je Dubnov. "Jače veze s Kinom omogućuju Bakuu da ne sjedi u jednom taboru."
Međutim, otopljavanje veza između Bakua i Pekinga nije jednostran proces.
Od uspjeha Azerbejdžana u ratu s Armenijom 2020., interes Kine za Južni Kavkaz je porastao i Peking se nada da će jači regionalni položaj Bakua dovesti do veće stabilnosti i prilika za više kineskih ulaganja i uticaja u regiji, kao što su dodatni trgovački putevi koji povezuju Azerbejdžan u Tursku preko Armenije.
Kompleks međunarodne morske trgovačke luke Baku. Luka je strateško mjesto i za Srednji koridor i za trgovačku rutu Sjever-Jug.
Azerbejdžan također gleda na druge mogućnosti da iskoristi svoj geografski položaj u svoju korist.
Dok Srednji koridor čini trgovački put Istok-Zapad koji zaobilazi Rusiju, potres globalne trgovine koji je donio rat u Ukrajini također je stvorio novi interes za druge alternative, uključujući i one koje žele isključiti Zapad.
Kako je Srednji koridor rastao, Moskva je nastojala potaknuti ulaganja u Međunarodni saobraćajni koridor Sjever-Jug koji teče južno od Rusije do Azerbajdžana, a zatim se namjerava povezati s Iranom i Indijom.
Kina, koja ima snažne trgovinske veze sa centralnom Azijom i EU, kao i Rusijom i Iranom, izrazila je podršku i Srednjem koridoru i ruti Sjever-Jug, koju Azerbejdžan želi iskoristiti s obzirom na svoj položaj u oba projekta.
"Ako je Baku prije bio u mogućnosti da koristi svoje energetske resurse (kao polugu) u svojim odnosima sa Zapadom, međunarodni trgovački koridori također su sada alati od strateške važnosti u vanjskoj politici Azerbejdžana", rekao je za RSE Nurlan Alijev, predavač na Univerzitetu ekonomije i ljudskih prava u Varšavi.
*Na tekatu sarađivala Lusine Musayelyan iz Armenskog servisa RSE