Austrijski birači bi ovog vikenda mogli učiniti da antiimigrantska Slobodarska stranka Herberta Kickla postane prva grupa krajnje desnice koja je osvojila izbore u toj zemlji od Drugog svjetskog rata.
Imigranti u glavnom gradu Beču rekli su Radiju Slobodna Evropa da su "veoma uplašeni".
Oslanjajući se na val nezadovoljstva koji je Slobodarsku stranku učinio vodećom u Austriji već gotovo dvije godine, krajnje desna opozicija želi da birači povjeruju da je njihov sve više prenapučen brod osuđen na propast.
Pročitajte i ovo: Šta povezuje krajnju desnicu iz Srbije i EU?"Ako je na brodu rupa, rupu treba zakrpiti ili će brod potonuti", poručio je predsjednik te stranke Herbert Kickl na skupu ovog mjeseca u Grazu, drugom po veličini gradu u Austriji, na početku kampanje za parlamentarne izbore 29. septembra.
Njegova nativistička, euroskeptična stranka svoj povratak na scenu duguje postpandemijskom gnjevu, inflaciji i strahovima u vezi s ratom u Ukrajini, kao i antiimigrantskom raspoloženju.
"Pustim li vodu unutra i samo je raširim po kabinama, a možda ispumpam nekoliko litara, brod će svakako potonuti, a ja ne želim da Austrija potone. Zato ćemo zakrpiti rupu i nećemo više primati zahtjeve za azil", rekao je Kickl.
Kritike zbog rasizma
Kickl (55) je anatema za političke protivnike i jedan od najomraženijih političara u Austriji.
Njegova stranka je široko kritizirana kako kod kuće, tako i u inostranstvu, zbog onoga što njegovi kritičari nazivaju ksenofobijom, rasizmom i antisemitizmom.
Kritičari ističu da nacionalističke i antimuslimanske politike stranke potiču podjele i narušavaju društvenu koheziju, dok njen euroskepticizam prijeti ulozi Austrije u Evropskoj uniji.
Predizborni skup stranke Herberta Kickla, septembar 2024.
Ipak, kao lice stranačke platforme "Tvrđava Austrija", njegova Slobodarska stranka je na putu da postane prva krajnje desna stranka koja će osvojiti austrijske izbore od Drugog svjetskog rata.
Formiranje bilo kakve vlade bit će zasigurno izazovno, a konzervativna Stranka naroda kancelara Karla Nehammera mogla bi se pokazati kao ključni igrač.
Međutim, ako Slobodarska stranka ostvari svoj cilj, očekuje se da će pokušati iskoristiti veliki utjecaj koji proizlazi iz položaja Austrije na raskrsnici Evrope kako bi usmjerila Stari kontinent prema strožim granicama i politikama usmjerenijima prema unutra.
Gabriela Greilinger, istraživačica krajnje desnice na Univerzitetu Georgia, kaže da bi vlada pod vodstvom Slobodarske stranke također učvrstila "blokirajuću većinu" u EU, pri čemu bi se Austrija pridružila susjednoj Mađarskoj i Slovačkoj u snažnom otporu prema pitanjima prava, podršci Ukrajini i sankcijama Rusiji.
Pročitajte i ovo: Zapad oprezno proširuje mogućnosti radnika migranata iz Centralne AzijePlanovi za vraćanje migranata
Što se tiče migracija, planovi Slobodarske stranke uključuju vraćanje nekih stranaca, što stranka naziva "remigracijom", smanjenje naknada za neovlaštenu migraciju i tražitelje azila, te prekid ponovnog spajanja članova porodice u inostranstvu sa migrantima koji su već u zemlji.
Pročitajte i ovo: Proširenju EU preti desnica po državama, ne u Evropskom parlamentuBosansko-austrijskog poduzetnika Bahru Kačapora, koji je pobjegao od rata na Balkanu 1990-ih godina, brine taj fokus na protjerivanje migranata, umjesto da im se "svima da šansa".
Već 20 godina vodi svoj posao i još uvijek zapošljava imigrante iz Turske, Sirije i zemalja Balkana te im tako pomaže da stanu na noge.
"Bio sam na pravom mjestu u pravo vrijeme s pravim ljudima", kaže Kačapor za Radio Slobodna Evropa. "Politika tog vremena dala je meni, imigrantu i izbjeglici, priliku da počnem raditi i izgrađivati se", ističe on.
Slobodarska stranka konstantno vodi na nacionalnim anketama od novembra 2022. godine, dostigavši vrh prije godinu dana na oko 30 posto. Prošlosedmične ankete pokazale su da sada ima 27 posto, u poređenju sa Narodnom strankom koja ima 25 posto, odnosno Socijaldemokratima (SPO) 21 posto.
Karl Nehammer na predizbornim skupu u Beču, septembar 2024.
Nehammerova Narodna stranka u vladi je od 1987. godine, uključujući i kao viši partner u koalicijama sa Slobodarskom strankom 2000.-2002. i 2017.-2019. Njihovo prvo povezivanje izazvalo je diplomatske i druge sankcije EU protiv Beča zbog "legitimizacije ekstremne desnice u Evropi".
Nakon što su ponovo udružili snage 2017. godine, Narodna stranka i Slobodarska stranka vladale su 18 mjeseci prije nego izbijanja afere "Ibiza" u slučaju korupcije i trgovine utjecajem u koju je bio umiješan vicekancelar i tadašnji lider Slobodarske stranke, Heinz-Christian Strache.
Narodna stranka vlada u koaliciji sa Zelenima od 2020. godine.
Marcus How, šef savjetodavnog odjela za analizu rizika VE Insight, kaže da, iako je glavna privlačnost Slobodarske stranke određenim glasačima taj njen tvrdolinijski stav o imigraciji i posebno procesu azila, "oni su općenito stranka protesta za glasače koji su razočarani statusom quo, političkim establišmentom za koji smatraju da je izdao austrijske vrijednosti i ekonomski ih obespravio".
Oni, kako kažu, "nude od svega po malo".
Pročitajte i ovo: Pobjeda Scholzovih socijaldemokrata u Njemačkoj, ekstremna desnica nastavlja usponImigranti u strahu
"Želimo iz zemlje izbaciti ljude koji ovdje borave ilegalno", kaže zastupnik Slobodarske stranke, Harald Stefan. "[Ljude] koji se ovdje ponašaju kriminalno i koji ovdje ničemu ne doprinose. To je naša politika 'remigracije'."
Ured austrijskog kancelara prošle godine je naveo da su "imigranti skloniji da budu i počinitelji i žrtve kriminala", dodajući da se situacija s kriminalom "dugoročno nije previše promijenila".
Stranke poput Zelenih i Socijaldemokrata tvrde da imigracija potiče ekonomiju popunjavanjem manjka radne snage i da zemlja ima koristi od inovacija koje donosi kulturna raznolikost.
U međuvremenu, noviji imigranti strahuju da će biti uvučeni u spiralu antimigrantskog raspoloženja koju je Slobodarska stranka pomogla stvoriti i čije je posljedice teško predvidjeti.
"Bit ću vrlo uplašen, čak prestravljen, ako [Slobodarska stranka] dobije glasove", kaže Mohammad, iranski imigrant, koji radi na bečkoj tržnici Brunnen.
U Austriji živi već sedam godina, kaže Mohammad za Radio Slobodna Evropa. Ističe da on, kao i ostali imigranti "rade pune dane, plaćaju poreze i ne žele da na vlast dođe vlada koja će im otežati živote".