U trenutku veoma loših odnosa između Turske i Sjedinjenih Država, Predstavnički dom američkog Kongresa zvanično je priznao genocid nad Armenima, rezolucijom za koju je glasala većina zastupnika.
Neobavezujuća rezolucija poziva na "sjećanje na genocid nad Armenima" i "odbacivanje pokušaja (...) povezivanja američke vlade sa negiranjem genocida nad Armenima" kao i podučavanje o tom historijskom događaju.
Demokratski zastupnik Jason Crow saopštio je rezultate usvajanja rezolucije kojom se priznaju masovna ubistva koje su nad Armenima prije gotovo stoljeća izvršili Turci iz Osmanskog carstva:
"Na ovom glasanju 405 glasalo je za, 11 protiv. Rezolucija je usvojena. Bez prigovora, prijedlog koji smo razmotrili je sada na stolu."
Pelosi: 'Barbarska djela predstavljaju genocid'
Armenski premijer Nikola Pašinjan pozdravio je rezoluciju o genocidu koju je nazvao "hrabrim korakom ka istini i historijskoj pravdi". U seriji tweetova, Pašinjan je rekao da ovaj potez nudi "utjehu milionima potomaka onih koji su preživjeli armenski genocid" te je pohvalio i napore armensko-američke zajednice "čiji su nesebični aktivizam i upornost bili pokretačka snaga i inspiracija koja je dovela do glasanja o rezoluciji."
Pročitajte i ovo: Sto godina od genocida nad JermenimaPredsjedavajuća Zastupničkog doma Nancy Pelosi pridružila se kolegama u sjećanju na jedan od najvećih zločina dvadesetog stoljeća.
"Previše često se, tragično, negira užasavajuća stvarnost tih zločina. Mi danas jasno kažemo, u ovoj sali, s ciljem da se ovo ureže u mermer historije Kongresa: barbarska djela počinjena protiv armenskog naroda predstavljaju genocid”, rekla je Pelosi.
Genocid nad Armenima priznaje 30 država, kao i historičari. Prema procjenama, trupe Otomanskog carstva, saveznika Njemačke i Austro-Ugarske, tokom Prvog svjetskog rata su ubile gotovo milion i po Armena. Međutim, Turska odbacuje upotrebu termina "genocid" i sa svoje strane govori o međusobnim masakrima tokom građanskog rata i gladi koji su na obje strane uzrokovali stotine hiljada mrtvih.
Dvije rezolucije
Ukratko nakon glasanja o rezoluciji, zastupnici Predstavničkog doma iz obje političke stranke podržali su prijedlog kojim se američki predsjednik Donald Trump poziva da nametne sankcije Turskoj zbog njihove operacije na sjeveru Sirije.
Pročitajte i ovo: Tri četvrtine Jermena ubijeno u Otomanskoj careviniTurska je ubrzo osudila obje rezolucije, rekavši da je rezolucija o genocidu "lišena bilo kakve historijske ili pravne osnove" te da predstavlja "politički čin lišen razuma, namenjen isključivo armenskom lobiju i antiturskim grupama".
Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopštilo je kako su sankcije koje se odnose na visoke dužnosnike i turske oružane snage "nespojive sa duhom NATO savezništva" te da su u suprotnosti sa sporazumom o prekidu vatre koji je 17. oktobra postignut sa Trumpovom administracijom.
"Pozivamo Kongres SAD-a da ne iskorištava bilateralna pitanja za domaću politiku i da djeluju u skladu sa duhom našeg savezništva i partnerstva", navodi se u saopštenju ministarstva vanjskih poslova Turske.
Za Tursku, Kurdi na sjeveru Sirije predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Brojni članovi Kongresa bili su bijesni zbog odluke o povlačenju američkih trupa koje su se donedavno borile rame uz rame s kurdskim trupama protiv takozvane Islamske države.
19 godina borbe za rezoluciju
Ovo je prvi put u zadnjih par desetljeća da je puni sastav Zastupničkog doma razmatrao sličnu mjeru. U prošlosti, pokušaji su bili spriječavani zbog zabrinutosti da bi ovakva rezolucija mogla narušiti odnose sa Turskom, američkim NATO saveznikom.
Predsjedavajući Odbora za obavještajnu službu, Adam Schiff, u čijem kalifornijskom distriktu živi veliki broj armensko-američke populacije napisao je na Twitteru kako se zadnjih 19 godina bori za donošenje ove rezolucije.
"Dom je upravo glasao da prizna genocid nad Armenima, glasanje za koje sam se borio 19 godina, desetine hiljada mojih birača čekalo je decenijama na ovo. Nećemo biti na strani poricanja genocida. Nećemo šutjeti. Nećemo nikada zaboraviti."
Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu) kritikovao je rezoluciju za koju je rekao da se radi o "osveti" zbog vojnih upada Turske na teritorij na sjeveru Sirije koji su ranije kontrolisane kurdske snage koje podržava Amerika.
Kao reakciju na izglasane rezolucije, ministarstvo vanjskih poslova u Ankari pozvalo je američkog ambasadora Davida Satterfielda da podnese zvaničnu žalbu na rezoluciju Predstavničkog doma.
Još nije poznato kakav će odgovor Senata biti na ove dvije rezolucije.