Nakon hapšenja u Rusiji osumnjičenog za stvaranje kriminalne organizacije, Ananija Nikića, i otvaranja procesa ekstradicije crnogorskim nadležnim institucijama, otvoreno je pitanje da li će Nikić biti izručen Crnoj Gori, te da li će njegova eventualna dostupnost Specijalnom tužilaštvu baciti novo svijetlo na slučaj „državnog udara“.
Više je faktora koji će odlučivati o tome da li će Ananije Nikić, koji je uhapšen u Rusiji na osnovu potjernice iz Crne Gore, biti izručen crnogorskim državnim institucijama. Prema riječima advokata Gorana Rodića, ekstradicioni postupak je tek započeo a odluka o izručenju Nikića će biti donesena na osnovu više pravnih akata i komunikaciji između crnogorskih i ruskih institucija.
„Čim su državni organi Rusije postupili po potjernici koju su raspisali državni organi Crne Gore za Ananijem Nikićem, postupak ekstradicije je započet određivanjem pritvora. Ovdje će se primjenjivati klasična procedura ekstradicije i najvjerovatnije da će u opciji biti primjena ruskog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći. Načelno, Crna Gora će biti u obavezi da dostavi dokumentaciju vezanu za potraživanje Ananija Nikića.
To će svakako biti važeća naredba za sprovođenje istrage. Postoji mogućnost, ako je to uređeno ruskim zakonom, da Rusi prilikom odlučivanja o ekstradiciji zatraže i dokaze iz kojih bi se provjeravala osnovanost sumnje da je Nikić izvršio krivično djelo zbog kojeg se potražuje. I sve će se to cijeniti kada se bude donosila odluka o izručenju“, kaže advokat Rodić.
Nacionalni biro Interpola Podgorica je raspisao potjernicu za Ananijem Nikićem u februaru zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Sumnja se da je kao prevodilac, sa još jednom osobom iz Rusije pokušao da vrbuje bivšeg obavještajca iz Srbije Slavka Nikića za akcije u Crnoj Gori koje su trebalo da se dogode u vrijeme prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.
Podsjetimo, srpski obavještajac Slavko Nikić je svjedočio da ga je pozvao Ananije Nikić i zakazao sastanak u Beogradu, gdje je došao u pratnji nepoznatog Rusa. I na sastanku mu iznio ponudu koju je srpski obavještajac odbio, a potom o toj ponudi javno govorio.
Prema verziji tužilaštva, Ananija Nikića i nepoznatog Rusa je na sastanak sa Slavkom Nikićem dovezao vozač opozicionog Demokratskog fronta Mihajlo Čađenović koji je takođe uhapšen i osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije. Od tada, Ananije Nikić nestaje iz Crne Gore, te se za njim raspisuje potjernica. Prema policijskom saopštenju Nikića je ruska policija pronašla i uhapsila u Rostovu.
U ekstradicionom procesu, Ananije Nikić će biti u prilici da se izjasni da li želi da bude izručen Crnoj Gori. Advokata Gorana Rodića smo pitali, koliko će Nikićevo izjašnjenje, bilo pozitivno ili negativno, uticati na odluku o izručenju Crnoj Gori?
„Pozitivno izjašnjenje u svakom slučaju dovodi do ubrzanja ekstradicionog postupka i onda u tom smislu nema smetnji. Ukoliko se usprotivi, njegovo negiranje je bez značaja ukoliko se ispune već navedeni zakonski uslovi“, kaže Rodić.
Prema riječima advokata Rodića, ekstradicioni postupak može trajati više mjeseci pa i do godinu: „Procedura je svakako kraća ukoliko uhapšeno lice traži da bude izručeno. Ukoliko se protivi izručenju, u zavisnosti od korespodencije između državnih organa, može trajati nekoliko mjeseci pa i do godinu. Sve zavisi od eventualni ulaganja žalbi, prigovora i tome slično“.
Kako su ranije govorili lideri Demokratskog fronta (DF), Ananije Nikić nije bio ruski obavještajac već prevodilac na ruski jezik, koji je u Crnu Goru dovodio ruske televizije u vrijeme protesta Demokratskog fronta 2015. godine.
„Ističemo da Ananija Nikića znamo kao čestitog i korektnog čovjeka, i nekoga ko je usluge prevođenja pružao i DF-u i drugima. Smatramo, takođe, da su optužbe Milivoja Katnića o tome kako je Ananije Nikić pripadnik FSB-a neutemeljene“, navodi se u saopštenju DF povodom hapšenja Nikića. DF smatra da bi Specijalni tužilac trebalo da isporuči organima Rusije sve dokaze koji govore o navodnoj umiješanosti Ananija Nikića u kriminalne radnje
Pored Ananija Nikića, crnogorske institucije potražuju još dva ruska državljana Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, koje Specijalno tužilaštvo sumnjiči da su ključni organizatori i finansijeri pokušaja oružanog puča u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora. Za Šišmakova je u međuvremenu otkriveno da je bio vojni oficir i pripadnik ruske vojne obavještajne službe.