Još uvijek nema optuženih za pokušaj puča u Crnoj Gori

Svi uhapšeni tokom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 16. oktobra prošle godine, bili su osumnjičeni da su izvršili krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa krivičnim djelom terorizam. Prema tezi Specijalnog tužilaštva osumnjičeni su trebalo da u izbornoj noći, „uz upotrebu oružja napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i policiju, sprovedu široke terorističke napade na specijalne policijske jedinice, zauzmu parlament, proglase pobjedu Demokratskog fronta, liše slobode ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića“.

Do sada je devet okrivljenih potpisalo Sporazum o priznanju krivice za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, pri čemu su osuđeni na minimalnu kaznu od pet mjeseci zatvora. Terorizam, likvidacija premijera i oružani napadi na policiju se u tim priznanjima ne pominju. Niko od osumnjičenih još nije optužen. Rok do kojeg Specijalno tužilaštvo mora formirati optužnice je 16. april.

Slijedi spisak svih 25 osumnjičenih za pokušaj sprovođenja terorističkih napada i njihov dosadašnji status u ovom krivičnom predmetu:

Eduard Šišmakov – državljanin Rusije, osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije, pokušaj terorizma i podstrekavanje na rušenje ustavnog poretka i sigurnosti Crne Gore. U spisima Speicjalnog tužilaštva Šišmakov se pominje kao ključni organizator i finansijer pokušaja terorističkih aktivnosti sa političkim motivom i ciljem rušenja vlasti. Šišmakov je bio ruski vojni ataše u Poljskoj, odakle je protjeran 2014. godine zbog špijunaže. Par mjeseci prije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine, Šišmakov je dobio validan ruski pasoš na ime Eduard Širokov. Zvanična Rusija za sada ne odgovara na poziv iz Crne Gore na saradnju.

Vladimir Popov – državljanin Rusije, osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije, pokušaj terorizma i podstrekavanje na rušenje ustavnog poretka i sigurnosti Crne Gore. Konkretnija i detaljnija uloga Popova u organizaciji terorističkih napada, za sada nije poznata. Zvanična Rusija ne odgovara na pozive na pravnu saradnju iz Crne Gore.

Ananije Nikić – osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije. Nikić je nedostupan crnogorskom Specijalnom tužilaštvu i prema informacijama tužilaštva nalazi se u Rusiji. Nikić je navodno radio kao prevodilac na ruski jezik. Prema dosadašnjim informacijama, sa slučajem oružanog puča ga povezuje sastanak u Beogradu sa bivšim službenikom srpskog DB Slavkom Nikićem koga je trebalo da vrbuje za akcije u Crnoj Gori. Tom sastanku je prisustovao i nepoznati Rus.

Aleksandar Sinđelić – najprije osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije, postao je svjedok saradnik Specijalnog tužilaštva. Ključna veza sa ruskim državljanima Eduardom Šišmakovim i Vladimirom Popovim. Rusi su navodno Sinđeliću iznijeli plan o stvaranju haosa, nestabilnosti i nemira u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izboraza šta je navodno uzeo 200.000 eura. Iako je u početku iz Beograda izjavljivao da nema veze sa pokušajem puča u Crnoj Gori, na volšeban način je stigao u Crnu Goru i dobio status svjedoka saradnika.

Mirko Paja Velimirović – potpisao Sporazum o priznanju krivice za učešće u stvaranju kriminalne organizacije. Osuđen na minimalnu kaznu od pet mjeseci zatvora. Prema sopstvenom priznanju, od Aleksandra Sinđelića je za 30.000 eura kupio oružje na Kosovu, koje je trebalo da bude upotrijebljeno za sprovođenje terorističkih akata. Istovremeno, Velimirović je sve prijavio crnogorskim bezbjednosnim službama. Po nalogu Specijalnog tužilaštva, Velimirović je uništio kupljeno oružje, a istovremeno držao u zabludi Bratislava Dikića da je oružje dopremljeno u Podgoricu i spremno za upotrebu.

Bratislav Dikić – penzionisani komandant Žandarmerije Srbije, osumnjičen da je pokušao da sprovede terorističke akte i stvaranje kriminalne organizacije. Uhapšen noć pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Navodno je trebalo da preuzme oružje u Podgorici, koje je po prethodnom trebalo da dopremi Mirko Paja Velimirović u dogovoru sa Aleksandrom Sinđelićem.

Nemanja Ristić - osumnjičen za djela terorizam u pokušaju i stvaranje kriminalne organizacije. Sud u Srbiji odbio da izruči Ristića Crnoj Gori.

Predrag Bogićević - osumnjičenih za djela terorizam u pokušaju i stvaranje kriminalne organizacije. Sud u Srbiji odbio da izruči Bogićevića Crnoj Gori.

Aleksandar Aleksić, Miloš Aćimović i Perica Andrić – potpisali Sporazum o priznanju krivice, da su bili dio kriminalne organizacije. Nagodili su se na kaznu zatvora od pet mjeseci.

Aleksandar Čurović, Nikola Đurić, Siniša Ćetković, Dejan Stanojević i Ivica Matić – Potpisali Sporazum o priznanju krivičnog djela, stvaranje kriminalne organizacije. Priznali su da su planirali da nasilno probiju policijski kordon i zauzmu Skupštinu Crne Gore 16. oktobra, te čekaju dalja naređenja. Osuđeni na pet mjeseci zatvora, koliko su i poveli u protvoru. Na saslušanju su saopštili da ih je angažovao Aleksandar Aleksić.

Kristina Hristić - puštena iz Istražnog zatvora, ali do okončanja postupka ne smije napustiti teritoriju Crne Gore. Osumnjičena da je bila član grupe koja je planirala nemire u Crnoj Gori. Uhapšena u Podgorici zajedno sa Bratislavom Dikićem.

Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević i Milan Dušić – U pritvoru Istražnog zatvora, osumnjičeni za stvaranje kriminalne organizacije. Nema informacija da li je Specijalno tužilaštvo sa njima pokušalo da dogovori Sporazum o priznanju krivice. Specijalno tužilaštvo mora do 15. aprila da formira optužnicu protiv njih, a u suprotnom mora da ih pusti iz pritvora.

Miloš Jovanović – Dobrovoljno se predao crnogorskom Specijalnom tužilaštvu. Navodno je bio zadužen da kamenicama gađa stakla na prostorijama Demokratskog fronta, kako bi isprovocirao reakciju pristalica te političke grupacije na nasilje. Poslije davanja iskaza u Specijalnom tužilaštvu, pušten na slobodu.

Andrija Mandić – član predsjedništva Demokratskog fronta protiv koga se vodi istraga za stvaranje kriminalne organizacije. Mandiću je ukinut poslanički imunitet zbog određivanja pritvora po nalogu Specijalnog tužilaštva. Intervencijom Vrhovnog državnog tužioca, nalog o pritvaranju Mandića je povučen. Tokom saslušanja u Specijalnom tužilaštvu Mandić je kazao da nikoga od osumnjičenih ili pritvorenih ne poznaje niti je ikada bio u bilo kakvom kontaktu sa njima.

Milan Knežević – član predsjedništva Demokratskog fronta osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije. Iako je Specijalno tužilaštvo zahtjevalo određivanje pritvora, Vrhovni državni tužilac je dao obavezujući nalog da Knežević ne bude pritvoren. Knežević tvrdi da nema nikakve veze sa navodnim pokušajem puča, niti da poznaje bilo koga od osumnjičenih.

Mihajlo Čađenović – vozač Andrije Mandića, određen mu je pritvor od 60 dana. Osumnjičen da je pripadnik kriminalne organizacije. Specijalno tužilaštvo tereti Čađenovića da je automobilom vozio u Beograd Ananija Nikića i neidentifikovanog Rusa, na sastanak sa bivšim službenikom srpskog DB-a Slavkom Nikićem.