Viši sud u Podgorici je verifikovao još pet sporazuma o priznanju krivice okrivljenih državljana Srbije za učešće u pokušaju nasilnog rušenja vlasti u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra prošle godine.
Ovo je dio procesa rasvjetljavanja događaja sa parlamentarnih izbora u sklopu kojeg Specijalno tužilaštvo pokušava da pronađe i dokaže vezu između organizatora pokušaja terorističkih napada i lidera jedne opozicione grupacije u Crnoj Gori. Kompletan proces izaziva i dalje kontroverze i tenzije na crnogorskoj političkoj sceni.
Sporazume o priznanju krivice su potpisali srpski državljani Aleksandar Čurović, Nikola Đurić, Siniša Ćetković, Dejan Stanojević i Ivica Matić koji su prethodnih pet mjeseci proveli u pritvoru. Oni su time priznali su da su bili dio kriminalne organizacije čiji je plan bio nasilni ulazak u Skupštinu Crne Gore i protivustavno proglašenje Demokratskog fronta (DF) za pobjednika demokratskih izbora 16. oktobra 2016. Oni su saopštili da nisu znali ko će da komanduje sa njima, samo da će sa masom ljudi i političarima, kada se stvori metež, da nasilno uđu u Skupštinu Crne Gore.
Do sada je ukupno devet okrivljenih priznalo krivicu za stvaranje kriminalne organizacije, a u dosadašnjem procesu se nije pominjalo stvaranje terorističke organizacije. Najmanje dvojica imaju status svjedoka saradnika, među kojima je Aleksandar Sinđelić.
Petorica osumnjičenih su nedostupni crnogorskom tužilaštvu, među kojima su dva državljanina Srbije Nemanja Ristić i Predrag Bogićević koje je srpsko pravosuđe odbilo da izruči. Nedostupan je i Ananije Nikić za koga se sumnja da je u Rusiji. Uz njih su nedostupni i ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov koje Specijalno tužilaštvo sumnjiči za organizaciju i finansiranje državnog udara.
Crnogorski istražitelji do sada nisu imali pomoć Rusije u rasvjetljavanju ovih događaja i učešća ruskih državljana.
Premijer Duško Marković je u emisiji Živa istina saopštio da nema potvrdu da će Rusija sarađivati i pomoći istragu, ali je ocjenio da očekuje saradnju.
"Bilo bi logično i opravdano i cjelishodno da Rusija učestvuje u ovom procesu i pomogne njegovom raspletu. Zašto je na distanci? Zašto ne odgovori na zahtjeve Specijalnog tužilaštva i našeg Interpola? Logično bi bilo, ako kažete da ste čisti i nemate dodirnih tačaka sa ovim slučajem, da svojom istragom i zajedničkom saradnjom to potvrdite. Mi nismo nikada rekli da iza ovoga slučaja stoji Kremlj i ruska Vlada, nego da stoje određeni krugovi iz Rusije. Bilo bi logično da nam Rusija pomogne i mi bi bili zahvalni na takvoj vrsti kooperacije i saradnje. Ona se negdje i podrazumijeva", rekao je Marković.
U pritvoru se nalazi još pet osoba osumnjičenih za učešće u pokušaju sprovođenja terorističkih napada, među kojima je Bratislav Dikić, penzionisani šef Žandarmerije Srbije. Specijalno tužilaštvo bi protiv njih moralo da podigne optužnicu do sredine aprila, ili u suprotnom da ih pusti iz pritvora.
"Zamaskirati vlastitu odgovornost"
Istraga Specijalnog tužilaštva se vodi u pravcu dokazivanja i povezivanja ruskih državljana osumnjičenih za organizaciju pokušaja sprovođenja nasilja sa političkim motivom, sa dijelom crnogorske opozicije – konkretno sa liderima Demokratskog fronta.
Andrija Mandić i Milan Knežević su već dva puta saslušani kao osumnjičeni da su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je pripremala teroristički napad u Crnoj Gori. Vozaču Demokratskog fronta Mihajlu Čađenoviću je upravo produžen pritvor za još dva mjeseca. Andrija Mandić je tim povodom na pres-konferenciji ponovio raniju optužbu ove političke grupacije da Specijalno tužilaštvo radi po nalogu lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, čime pokušava da kompromituje i kriminalizuje najjači opozicioni blok.
"Mi nemamo nikakve dileme da se ovdje sve radi po uputstvima Mila Đukanovića. Prozivamo njega i prozivamo ove ljude koji su izvršioci njegovih naređenja i znamo da ovo vodi Crnu Goru u katastrofu i sukobe i Crna Gora je dotakla dno krize koja je zahvatila politički život i ukupni život. Oni imaju potrebu da vlastitu odgovornost zamaskiraju tako što će izmišljati lažne državne udare i prebaciti sve na Demokratski front pokušavajući da nas učine sumnjivim, problematičnim i da nas kriminalizuju", ocijenio je Mandić.
Političke posljedice navodnog pokušaja državnog udara u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora su vidljive: u prekidu direktne komunikacije vlasti i opozicije, u višemjesečnom opozicionom bojkotu rada Skupštine Crne Gore, u opozicionom bojkotu lokalnih izbora u Nikšiću koji treba da se održe u nedjelju 12. marta i mogućem novom talasu protesta u organizaciji Demokratskog fronta.
Opozicija zahtijeva ponavljanje parlamentarnih izbora jer su prethodni održani u nedemokratskoj atmosferi državnog udara i sudskog rasvjetljavanja svih aspekata navodnog pokušaja terorističkih akata.
Vladajuća DPS i premijer Duško Marković odbacili su zahtjev o ponavljanju izbora, a Demokratski front označili takozvanim antidržavnim elementom.
Facebook Forum