Nakon što je objavljena informacija da je Savjet Evrope tražio od Crne Gore podatke o prenatalnom odabiru pola zabrinut visokim poremećajem odnosa novorođene muške i ženske djece, bilježimo i prve reakcije.
Naše sagovornice, nijesu iznenađene pričom o selektivnim abortusima u društvu u kojem je i dalje muško dijete poželjnije, a žensko tuđa sreća. Ukazuju na ograničene domete mjera nadzora i apeluju na potrebu promjene svijesti, kroz obrazovni sistem.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kaže da nije iznenađenja istraživanjima koja su Crnu Goru, zajedno sa Albanijom, Azerbejdžanom i Jermenijom svrstala u sami vrh zemalja sa najvećim poremećajem odnosa broja novorođene muške i ženske djece.
To je relevantne međunarodne organizacije natjeralo da posumnjaju da je riječ o selektivnom uklanjanju ženskih fetusa zbog čega je i zatražena rekacija nadležnih u Crnoj Gori.
Raičević u izjavi za naš program kaže da smatra da je odabir pola „uobičajena praksa“, ukorijenjena u Crnoj Gori, u kojoj su muška djeca i dalje poželjnija od ženske i gdje postoji pritisak da se po svaku cijenu obezbijedi muški nasljednik.
"Ova pojava je na neki način negacija prava na život kao i poruka da je žena u Crnoj Gori diskriminisana i prije rođenja. Znamo i da su se i ranije, dok nijesu postojali dobri genetički testovi koji su otkrivali pol u ovako ranom dobu, takođe dešavali abortusi . Činjenica je da se pol selektivno birao na taj način. Na žalost, kod nas razvoj tehonolgije nije doveo do razvoja svijesti nego smo došli u situaciju da naprednu tehnologiju koristimo u najnazadnije svrhe, da provodimo taj negativni tradicionalizam čije su žrtve u prvom redu žene ali i ostale ranjive grupe", kaže Raičević.
Glavna autorka izvještaja UN-a za Crnu Goro o razvoju ljudskog kapitala Božena Jelušić ukazuje na „duboko narušenu etičku dimenziju“ sredina i društava u kojima žene odlučuju nasilno da prekinu trudnoću radi kontrole pola.
“Potrebno je da ljudi shvate da takav način intervencije na prirodi nije održiv, na šta ukazuju iskustva Kine gdje su ograničenja rađanja dovela do socijalnih problema“, ukazuje Jelušić.
"Ovdje ne zvoni alarm samo za Ministarstvio zdravlja. Ovdje zvoni alarm i za Ministarstvo prosvjete, za sve koji se bave jednakošću pristupa, zvoni za vladu, za parlament, da prosto pretoče u praksu ono što stoji u zakonu. Da jednostavno pošalju mnogo drugačije i mnogo djelotvornije poruke ukupnom crnogorskom društvu", ocjenjuje Jelušić.
Statistika ukazuje da se u Crnoj Gori rađa 100 djevojčica na 110 dječaka, dok je prirodni prosjek 100 naprema 102, 104.
Savjet Evrope nedavno je tražio od Crne Gore da se izjasni o ovom pitanju, potvrđeno je našem radiju u Ministarstvu zdravlja, koje na upozorenje iz Strazbura reaguje mjerama nadzora svih zdravstvenih ustanova u zemlji koje se bave liječenjem neplodnosti i genetičkom dijagnostikom.
Naše sagovornice su ubijeđene da se samom kontrolom zdravstvenih ustanova ne rješava problem. Ukazuju da „tvrdi patrijahart“ u Crnoj Gori, zbog koga jednako pate i žene i muškarci, „betonira raskol između dobrih zakona i prakse“, zbog čega ističu da je ključna promjena svijesti kroz obrazovni sitem:
"To su poruke da vi imate zaista jednak pristup i da vas političke prakse ne demantuju, to su poruke da je abortus legalno pravo svake žene i porodice ali ne na ovaj način i u ovakvim slučajevima koji za cilj imaju izmjenu prirodnog ciklusa", kaže Božena Jelušić.
"Mislim da je pitanje svijesti ključno i da je država ta koja mora da obezbijedi jednu društvenu klimu u kojoj će se razvijati svijest građana o tome da je neophodno raditi na jednakosti, da se kroz obrazovni sistem i posebno medije utiče na svijest ljudi", kaže Maja Raičević.
Naše sagovornice, nijesu iznenađene pričom o selektivnim abortusima u društvu u kojem je i dalje muško dijete poželjnije, a žensko tuđa sreća. Ukazuju na ograničene domete mjera nadzora i apeluju na potrebu promjene svijesti, kroz obrazovni sistem.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kaže da nije iznenađenja istraživanjima koja su Crnu Goru, zajedno sa Albanijom, Azerbejdžanom i Jermenijom svrstala u sami vrh zemalja sa najvećim poremećajem odnosa broja novorođene muške i ženske djece.
To je relevantne međunarodne organizacije natjeralo da posumnjaju da je riječ o selektivnom uklanjanju ženskih fetusa zbog čega je i zatražena rekacija nadležnih u Crnoj Gori.
Raičević u izjavi za naš program kaže da smatra da je odabir pola „uobičajena praksa“, ukorijenjena u Crnoj Gori, u kojoj su muška djeca i dalje poželjnija od ženske i gdje postoji pritisak da se po svaku cijenu obezbijedi muški nasljednik.
"Ova pojava je na neki način negacija prava na život kao i poruka da je žena u Crnoj Gori diskriminisana i prije rođenja. Znamo i da su se i ranije, dok nijesu postojali dobri genetički testovi koji su otkrivali pol u ovako ranom dobu, takođe dešavali abortusi . Činjenica je da se pol selektivno birao na taj način. Na žalost, kod nas razvoj tehonolgije nije doveo do razvoja svijesti nego smo došli u situaciju da naprednu tehnologiju koristimo u najnazadnije svrhe, da provodimo taj negativni tradicionalizam čije su žrtve u prvom redu žene ali i ostale ranjive grupe", kaže Raičević.
Glavna autorka izvještaja UN-a za Crnu Goro o razvoju ljudskog kapitala Božena Jelušić ukazuje na „duboko narušenu etičku dimenziju“ sredina i društava u kojima žene odlučuju nasilno da prekinu trudnoću radi kontrole pola.
“Potrebno je da ljudi shvate da takav način intervencije na prirodi nije održiv, na šta ukazuju iskustva Kine gdje su ograničenja rađanja dovela do socijalnih problema“, ukazuje Jelušić.
"Ovdje ne zvoni alarm samo za Ministarstvio zdravlja. Ovdje zvoni alarm i za Ministarstvo prosvjete, za sve koji se bave jednakošću pristupa, zvoni za vladu, za parlament, da prosto pretoče u praksu ono što stoji u zakonu. Da jednostavno pošalju mnogo drugačije i mnogo djelotvornije poruke ukupnom crnogorskom društvu", ocjenjuje Jelušić.
Statistika ukazuje da se u Crnoj Gori rađa 100 djevojčica na 110 dječaka, dok je prirodni prosjek 100 naprema 102, 104.
Savjet Evrope nedavno je tražio od Crne Gore da se izjasni o ovom pitanju, potvrđeno je našem radiju u Ministarstvu zdravlja, koje na upozorenje iz Strazbura reaguje mjerama nadzora svih zdravstvenih ustanova u zemlji koje se bave liječenjem neplodnosti i genetičkom dijagnostikom.
Naše sagovornice su ubijeđene da se samom kontrolom zdravstvenih ustanova ne rješava problem. Ukazuju da „tvrdi patrijahart“ u Crnoj Gori, zbog koga jednako pate i žene i muškarci, „betonira raskol između dobrih zakona i prakse“, zbog čega ističu da je ključna promjena svijesti kroz obrazovni sitem:
"To su poruke da vi imate zaista jednak pristup i da vas političke prakse ne demantuju, to su poruke da je abortus legalno pravo svake žene i porodice ali ne na ovaj način i u ovakvim slučajevima koji za cilj imaju izmjenu prirodnog ciklusa", kaže Božena Jelušić.
"Mislim da je pitanje svijesti ključno i da je država ta koja mora da obezbijedi jednu društvenu klimu u kojoj će se razvijati svijest građana o tome da je neophodno raditi na jednakosti, da se kroz obrazovni sistem i posebno medije utiče na svijest ljudi", kaže Maja Raičević.