Da li se u Crnoj Gori ciljano prekidaju trudnoće kada se utvrdi ženski pol djeteta jer roditelji žele muško potomstvo, dilema je koju je postavio popis 2011. godine.
Dobijene brojke i njihovo poređenje sa popisom iz 2003. zabrinule su relevantne svjetske organizacije, poput UN-a i Savjeta Evrope, koje su posumnjale da je visoka nesrazmjera u broju novorođene muške i ženske djece posledica prenatalne selekcije.
Savjet Evrope je nedavno od Crne Gore tražio da preduzme konkretne korake u suzbijanju ovog poremećaja, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa.
Kako nadležni u Crnoj Gori gledaju na problem, da li je i šta urađeno nakon urgencije iz Strazbura?
Statistika ukazuje da se u Crnoj Gori rađa 100 djevojčica na 110 dječaka, dok je prirodni prosjek 100 naprema 102, 104. Relevantna globalna iztraživanja svrstala su Crnu Goru među zemlje sa najvećom stopom poremećaja odnosa polova kod novorođene djece, što je pojedine međunarodne organizacije navelo na sumnju da je riječ o zloupotrebi savremenih medicinskih metoda ranog utvrđivanja pola i selektivnim abortusima ženskih fetusa.
Savjet Evrope nedavno je tražio od Crne Gore da se izjasni o ovom pitanju, potvrdio je u izjavi za RSE pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović:
„Tačna je informacija da je Savjet Evrope tražio informaciju od Crne Gore o prenatalnom odabiru pola jer su istraživanja populacionog fonda UN pokazala da se u nekim evropskim zemljama vrši prenatalna selekcija pola fetusa u korist muške populacije. Prema tom istraživanju Crna Gora je uz Albaniju, Azerbejdžan, Jermeniju zemlja sa najvećim debalansom među djecom muškog i ženskog pola.“
Da žene prekidaju trudnoću pod pritskom porodice kada utvrde da je plod ženskog pola, a u želji da se po svaku cijenu obezbijedi muški nasljednik, te da zbog toga, ali i diskrecije često odlaze u zemlje u okruženju, priče su i spekulacije koje je teško dokazati, jer o svemu tome nema javnih svjedočenja, ukazuje u izjavi za RSE predsjednica skupštinskog odbora za ravnopravnost polova Nada Drobnjak:
„To je pitanje o kome se govori uz kafu u Crnoj Gori. Žene pričaju o slučajevima o kojima znaju.“
Drobnjak je nedavno javno na jednom skupu izrazila sumnju da se ženski fetusi uništavaju i smatra da zabrinjavajuće brojke ukazuju da je „granica pređena“:
„Statistički podaci iz popisa ali i godišnji podaci o rođenoj djeci pokazuju da se nešto dešava. Po meni to je prešlo granicu dozvoljenog, granicu prirodnog i vidi se da ima uticaja sa strane.“
Vlast reagovala tek na upozorenje Savjeta Evrope
Iako su podaci dobijeni još 2011. godine, nadležni na sporne brojke reaguju tek nakon nedavnog upozorenja Savjeta Evrope i na zahtjev te organizacije da predloži mjere na suzbijanju poremećenog odnosa u broju novorodjenih dječaka i djevojčica.
Ministarstvo zdravlja je odgovorilo mjerom nazora svih zdravstvenih ustanova u zemlji koje se bave genetičkom dijagnostikom i liječenjem neplodnosti. U Ministarstvu zdravlja smatraju da su preduzete mjere „sasvim dovoljne“ da daju odgovor ima li ili nema selektivnih abortusa:
„To je desetak koraka koje smo mi preduzeli i koji su vrlo praktični i imaju za cilj da se stavi pod kontrolu prenatalni odabir pola i to pokazuju i brojevi. Ne kažemo da je bila zloupotreba, ne kažemo da je to u Crnoj Gori, ne kažemo da je to u nekoj zemlji van Crne Gore, samo govorimo o činjenici da se u Crnoj Gori rađa skoro 110 dječaka na 100 djevojčica i to je uočeno. Nakon sprovedenih mjera možemo zaključiti da nema aktivnosti koje su usmjerene na ranom odabiru pola. Da li se to može uraditi negdje van Crne Gore to je druga stvar“, kaže pomoćnik ministra Mensud Grbović.
Ljupka Kovačević, psihološkinja, angažovana na ženskim pravima, smatra da mjere nadzora možda gase požar, ali ne mijenjaju patrijahlani okvir kojim žena pod pritiskom pristaje na prekid trudnoće u slučaju ženskog fetusa:
"Zašto je neko prisiljen da rađa mušku djecu. Zato što je kontekst primitivan. A zašto je primitivan? Zato što društvo ništa ne čini da ne bude primitivan. A društvo, to znači odgovorne insitutucije i politička elita. Institucije zdravlja i obrazovanja potpuno su zakazale, ništa se ne radi na prevenciji, samo se konstatuju pojave i stavi se sve to u neki okvir patrijarhata i kao da je sa tim sve riješeno. Ne vidim nikakve napore u obrazovno-vaspitnom sistemu da se vrijednosti poput nezavisnosti izbora afirmišu u Crnoj Gori. Zato i nije neuobičajena ova pojava.“
"Višak" dječaka pri rođenju kasnije se neutrališe zbog veće smrtnosti muške djece. Međutim, kada je broj dječaka nesrazmjerno veći od broja djevojčica, demografska struktura se drastično remeti.
Stručnjaci upozoravaju da zemljama sa nesrazmjerno većim brojem muškaraca nego žena muškarci imaju problem da nađu partnerke i ožene se, dok nasilje nad ženama raste.
Dobijene brojke i njihovo poređenje sa popisom iz 2003. zabrinule su relevantne svjetske organizacije, poput UN-a i Savjeta Evrope, koje su posumnjale da je visoka nesrazmjera u broju novorođene muške i ženske djece posledica prenatalne selekcije.
Savjet Evrope je nedavno od Crne Gore tražio da preduzme konkretne korake u suzbijanju ovog poremećaja, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa.
Kako nadležni u Crnoj Gori gledaju na problem, da li je i šta urađeno nakon urgencije iz Strazbura?
Statistika ukazuje da se u Crnoj Gori rađa 100 djevojčica na 110 dječaka, dok je prirodni prosjek 100 naprema 102, 104. Relevantna globalna iztraživanja svrstala su Crnu Goru među zemlje sa najvećom stopom poremećaja odnosa polova kod novorođene djece, što je pojedine međunarodne organizacije navelo na sumnju da je riječ o zloupotrebi savremenih medicinskih metoda ranog utvrđivanja pola i selektivnim abortusima ženskih fetusa.
Savjet Evrope nedavno je tražio od Crne Gore da se izjasni o ovom pitanju, potvrdio je u izjavi za RSE pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović:
„Tačna je informacija da je Savjet Evrope tražio informaciju od Crne Gore o prenatalnom odabiru pola jer su istraživanja populacionog fonda UN pokazala da se u nekim evropskim zemljama vrši prenatalna selekcija pola fetusa u korist muške populacije. Prema tom istraživanju Crna Gora je uz Albaniju, Azerbejdžan, Jermeniju zemlja sa najvećim debalansom među djecom muškog i ženskog pola.“
Da žene prekidaju trudnoću pod pritskom porodice kada utvrde da je plod ženskog pola, a u želji da se po svaku cijenu obezbijedi muški nasljednik, te da zbog toga, ali i diskrecije često odlaze u zemlje u okruženju, priče su i spekulacije koje je teško dokazati, jer o svemu tome nema javnih svjedočenja, ukazuje u izjavi za RSE predsjednica skupštinskog odbora za ravnopravnost polova Nada Drobnjak:
„To je pitanje o kome se govori uz kafu u Crnoj Gori. Žene pričaju o slučajevima o kojima znaju.“
Drobnjak je nedavno javno na jednom skupu izrazila sumnju da se ženski fetusi uništavaju i smatra da zabrinjavajuće brojke ukazuju da je „granica pređena“:
„Statistički podaci iz popisa ali i godišnji podaci o rođenoj djeci pokazuju da se nešto dešava. Po meni to je prešlo granicu dozvoljenog, granicu prirodnog i vidi se da ima uticaja sa strane.“
Vlast reagovala tek na upozorenje Savjeta Evrope
Iako su podaci dobijeni još 2011. godine, nadležni na sporne brojke reaguju tek nakon nedavnog upozorenja Savjeta Evrope i na zahtjev te organizacije da predloži mjere na suzbijanju poremećenog odnosa u broju novorodjenih dječaka i djevojčica.
Ministarstvo zdravlja je odgovorilo mjerom nazora svih zdravstvenih ustanova u zemlji koje se bave genetičkom dijagnostikom i liječenjem neplodnosti. U Ministarstvu zdravlja smatraju da su preduzete mjere „sasvim dovoljne“ da daju odgovor ima li ili nema selektivnih abortusa:
„To je desetak koraka koje smo mi preduzeli i koji su vrlo praktični i imaju za cilj da se stavi pod kontrolu prenatalni odabir pola i to pokazuju i brojevi. Ne kažemo da je bila zloupotreba, ne kažemo da je to u Crnoj Gori, ne kažemo da je to u nekoj zemlji van Crne Gore, samo govorimo o činjenici da se u Crnoj Gori rađa skoro 110 dječaka na 100 djevojčica i to je uočeno. Nakon sprovedenih mjera možemo zaključiti da nema aktivnosti koje su usmjerene na ranom odabiru pola. Da li se to može uraditi negdje van Crne Gore to je druga stvar“, kaže pomoćnik ministra Mensud Grbović.
Ljupka Kovačević, psihološkinja, angažovana na ženskim pravima, smatra da mjere nadzora možda gase požar, ali ne mijenjaju patrijahlani okvir kojim žena pod pritiskom pristaje na prekid trudnoće u slučaju ženskog fetusa:
"Zašto je neko prisiljen da rađa mušku djecu. Zato što je kontekst primitivan. A zašto je primitivan? Zato što društvo ništa ne čini da ne bude primitivan. A društvo, to znači odgovorne insitutucije i politička elita. Institucije zdravlja i obrazovanja potpuno su zakazale, ništa se ne radi na prevenciji, samo se konstatuju pojave i stavi se sve to u neki okvir patrijarhata i kao da je sa tim sve riješeno. Ne vidim nikakve napore u obrazovno-vaspitnom sistemu da se vrijednosti poput nezavisnosti izbora afirmišu u Crnoj Gori. Zato i nije neuobičajena ova pojava.“
"Višak" dječaka pri rođenju kasnije se neutrališe zbog veće smrtnosti muške djece. Međutim, kada je broj dječaka nesrazmjerno veći od broja djevojčica, demografska struktura se drastično remeti.
Stručnjaci upozoravaju da zemljama sa nesrazmjerno većim brojem muškaraca nego žena muškarci imaju problem da nađu partnerke i ožene se, dok nasilje nad ženama raste.
