Uprkos velikom interesovanju i očekivanju javnosti da će nakon sjednice skupštinskog Anketnog odbora koji istražuje slučaj Telekom, pojavljivanje bivših članova uprave ove kompanije pred parlamentarcima nije unijelo više svjetlosti u ovu aferu koja uključuje višemilionski mito koje su strane kompanje, navodno, podijelile domaćim funkcionerima, odnosno, rukovodiocima Telekoma.
Slučajno ili ne, ipak je pomenut jedan podatak koji se do sada smatrao tajnim.
Pošto su zbog ugovorne klauzule koja ih obavezuje na čuvanje poslovne tajne, bivši članovi uprave Telekoma Oleg Obradović i Milan Perović, kao i bivši direktor Telekomovog ogranka Moneta (današnji T-mobile) Miodrag Ivanović, odbili da odgovaraju na pitanja članova Anketnog odbora koji istražuje slučaj Telekom, ovo skupštinsko tijelo će tražiti od Telekoma da tri bivša člana uprave oslobodi obaveze čuvanja poslovne tajne.
Predsjednik Odbora Andrija Mandić je ipak želio da iskoristi okolnost da se bivši direktor Telekoma, Oleg Obradović odazvao pozivu, pa je tražio odgovor na pitanja koja nije smatrao dijelom poslovne tajne.
"Kada se govori o korupciji, pred američkim pravosuđem i pred njihovom komisijom, i pred njihovim minstarstvom pravde i komisije za hartije od vrijednosti navedene su izjave trojice mađarskih direktora. Ja bih pitao gospodina Obradovića da li on poznaje ove ljude? Takođe bi me interesovalo to što su oni izjavili da su dali 7, 5 miliona eura visokim državnim funkcionerima da bi došli u posjed 2 trećine akcija nekadašnjeg državnog preduzeća, da li je do sada gospodin Obradović saslušavan od strane državnog tužilaštva i da li su oni uzimali izjavu od njega? Da li su to uradili američki istražioci? Da li je neko iz Amerike razgovarao sa gospodinom Obradovićem? To nijesu valjda neke poslovne tajne. Ja ne ulazim sada u prirodu ugovora koje je potpisivao gospodin Obradović u ime Telekoma Crne Gore, a da istovremeno ti ugovori su na spisku u onom iznosu od 7 miliona i 350 hiljada eura", upitao je Mandić.
Slučajno ili ne, Mandić je ovom izjavom obznanio, javnosti do sada nepoznatu činjenicu, da je upravo bivši direktor Telekoma Oleg Obradović jedan od potpisnika ugovora koji su predmet pažnje američkih istražnih i pravosudnih organa.
Obradović nije odbio da odgovori, ali je činjenica da nije dao direktne odgovore na pitanja u vezi sa poznanstvom sa trojicom direktora Magyar Telekoma, ali i na ono koje se odnosilo na njegovo, eventualno, saslušanje pred domaćim Tužilaštvom.
"Dajte da dobijem odobrenje. Doći ću i reći sve što imam. Drugo, da li poznajem te ljude? Pa, ti ljudi nijesu nepoznati. Znate ko su, otvorite sajt mađarskog telekoma i vidjećete ko su ti ljudi. Da li su ti ljudi davali izjave pred tužilaštvom? Koliko ja znam nijesu. Pokažite mi da jesu, a ja tvrdim da nijesu. Ni ja nijesam davao izjavu ni pred jednim istražnim organom ili pravosudnim organom, van Crne Gore. Što se domaćih pravosudnih organa tiče, imate tužilaštvo, sudove pa provjerite", odgovorio je Oleg Obradović.
Da li obaveza postoji
Nakon Obradovića, pred Anketnim odborom su se pojavili i druga dva bivša direktora, Telekoma - Milan Perović i Moneta - Miodrag Ivanović. Poput prethodnika i oni su se pozvali na ugovornu klauzulu sa bivšim poslodavcem koja ih obavezuje na doživotno čuvanje poslovne tajne, pa je Anketni odbor donio odluku da zatraži od Telekoma da bivše menadžere oslobodi te obaveze.
Član Odbora Koča Pavlović je, međutim, predložio da se od Telekoma ne traži da bivše uposlenike oslobodi obaveze, već informacija da li ta obaveza uopšte postoji.
"Sporazum o prihvatanju odgovornosti koji je postignut na sudu u Njujorku u jednom svom dijelu propisuje i obavezu MATAVU i svim njegovim dijelovima, dakle i poslovodstva da dobrovoljno prihvataju obavezu koja je sadržana u tom ugovoru da ne skrivaju ništa što se tiče korupcije u privatizaciji Telekoma Crne Gore, makar u onome dijelu koji je tretiran i u tom samom sporazumu. Odmah da vam kažem sva moja pitanja koja sam pripremio za gospodina Obradovića su bila bazirana upravo na tom sporazumu koji je postignut pred sudom u Njujorku. Prosto da bih preduprijedio svaku eventualnu optužbu da manipulišem sa tajnim podacima. Valjda ćemo se saglasiti da ono što je sadržano u tom sporazumu nijesu tajni podaci", izjavio je on.
Tri bivša Telekom-ova menadžera su Anketnom odboru dostavili pisane izjave. Oleg Obradović je naveo da nikad nije uzimao ili davao mito, niti učestvovao u bilo kakvim koruptivnim radnjama, dok je Miodrag Ivanović izrazio sumnju da je traženje izjava farsa zbog političkih predizbornih igara i zadovoljavanja nečijih političkih apetita.
Sva tri bivša člana uprave Telekoma koji su u četvrtak bili pred Anketnim odborom izjavili su da će se odazvati na novi poziv ukoliko im bivša kompanija odobri iznošenje podataka.
Predsjednik Anketnog odbora Andrija Mandić je, međutim, izrazio ozbiljnu rezervu u vezi kooperativnosti Telekoma jer mu "nije u interesu da se korupcija otkrije jer bi u tom slučaju cijeli privatizacioni aranžman bio poništen, a Telekom vraćen državi Crnoj Gori".
Početkom godine je objavljeno da su Deutsche i Magyar Telekom pristali da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio višemilionsko mito, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti je napisano da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekoma omogućila tri direktora i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama ukupne vrijednosti sedam miliona i 350 hiljada eura.
Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat Milo Đukanović rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takođe umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekoma.
Slučajno ili ne, ipak je pomenut jedan podatak koji se do sada smatrao tajnim.
Pošto su zbog ugovorne klauzule koja ih obavezuje na čuvanje poslovne tajne, bivši članovi uprave Telekoma Oleg Obradović i Milan Perović, kao i bivši direktor Telekomovog ogranka Moneta (današnji T-mobile) Miodrag Ivanović, odbili da odgovaraju na pitanja članova Anketnog odbora koji istražuje slučaj Telekom, ovo skupštinsko tijelo će tražiti od Telekoma da tri bivša člana uprave oslobodi obaveze čuvanja poslovne tajne.
Predsjednik Odbora Andrija Mandić je ipak želio da iskoristi okolnost da se bivši direktor Telekoma, Oleg Obradović odazvao pozivu, pa je tražio odgovor na pitanja koja nije smatrao dijelom poslovne tajne.
Slučajno ili ne, Mandić je ovom izjavom obznanio, javnosti do sada nepoznatu činjenicu, da je upravo bivši direktor Telekoma Oleg Obradović jedan od potpisnika ugovora koji su predmet pažnje američkih istražnih i pravosudnih organa.
Obradović nije odbio da odgovori, ali je činjenica da nije dao direktne odgovore na pitanja u vezi sa poznanstvom sa trojicom direktora Magyar Telekoma, ali i na ono koje se odnosilo na njegovo, eventualno, saslušanje pred domaćim Tužilaštvom.
"Dajte da dobijem odobrenje. Doći ću i reći sve što imam. Drugo, da li poznajem te ljude? Pa, ti ljudi nijesu nepoznati. Znate ko su, otvorite sajt mađarskog telekoma i vidjećete ko su ti ljudi. Da li su ti ljudi davali izjave pred tužilaštvom? Koliko ja znam nijesu. Pokažite mi da jesu, a ja tvrdim da nijesu. Ni ja nijesam davao izjavu ni pred jednim istražnim organom ili pravosudnim organom, van Crne Gore. Što se domaćih pravosudnih organa tiče, imate tužilaštvo, sudove pa provjerite", odgovorio je Oleg Obradović.
Da li obaveza postoji
Nakon Obradovića, pred Anketnim odborom su se pojavili i druga dva bivša direktora, Telekoma - Milan Perović i Moneta - Miodrag Ivanović. Poput prethodnika i oni su se pozvali na ugovornu klauzulu sa bivšim poslodavcem koja ih obavezuje na doživotno čuvanje poslovne tajne, pa je Anketni odbor donio odluku da zatraži od Telekoma da bivše menadžere oslobodi te obaveze.
Član Odbora Koča Pavlović je, međutim, predložio da se od Telekoma ne traži da bivše uposlenike oslobodi obaveze, već informacija da li ta obaveza uopšte postoji.
"Sporazum o prihvatanju odgovornosti koji je postignut na sudu u Njujorku u jednom svom dijelu propisuje i obavezu MATAVU i svim njegovim dijelovima, dakle i poslovodstva da dobrovoljno prihvataju obavezu koja je sadržana u tom ugovoru da ne skrivaju ništa što se tiče korupcije u privatizaciji Telekoma Crne Gore, makar u onome dijelu koji je tretiran i u tom samom sporazumu. Odmah da vam kažem sva moja pitanja koja sam pripremio za gospodina Obradovića su bila bazirana upravo na tom sporazumu koji je postignut pred sudom u Njujorku. Prosto da bih preduprijedio svaku eventualnu optužbu da manipulišem sa tajnim podacima. Valjda ćemo se saglasiti da ono što je sadržano u tom sporazumu nijesu tajni podaci", izjavio je on.
Tri bivša Telekom-ova menadžera su Anketnom odboru dostavili pisane izjave. Oleg Obradović je naveo da nikad nije uzimao ili davao mito, niti učestvovao u bilo kakvim koruptivnim radnjama, dok je Miodrag Ivanović izrazio sumnju da je traženje izjava farsa zbog političkih predizbornih igara i zadovoljavanja nečijih političkih apetita.
Sva tri bivša člana uprave Telekoma koji su u četvrtak bili pred Anketnim odborom izjavili su da će se odazvati na novi poziv ukoliko im bivša kompanija odobri iznošenje podataka.
Predsjednik Anketnog odbora Andrija Mandić je, međutim, izrazio ozbiljnu rezervu u vezi kooperativnosti Telekoma jer mu "nije u interesu da se korupcija otkrije jer bi u tom slučaju cijeli privatizacioni aranžman bio poništen, a Telekom vraćen državi Crnoj Gori".
Početkom godine je objavljeno da su Deutsche i Magyar Telekom pristali da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio višemilionsko mito, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti je napisano da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekoma omogućila tri direktora i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama ukupne vrijednosti sedam miliona i 350 hiljada eura.
Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat Milo Đukanović rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takođe umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekoma.