Radnici na krovu Željezare u Nikšiću u štrajku glađu, barikade na ulazu u fabriku i neizvjesna sudbina poslednje velike crnogorske fabrike nakon trideset godina tranzicije.
To je aktuelna slika nekadašnjeg privrednog giganta, koji je '80-ih upošljavao više od 7.000 radnika a danas nepunih 300.
Razlog radikalizacije radničkog protesta je odgađanje pregovora o kupovini Željezare Toščelik, koja je u vlasništvu turske kompanije Tosyali Holding grupe.
"Na krovu je preko 100 radnika koji štrajkuju glađu, a jedan dio je ispred fabričkih kapija. Naš jedini zahtjev je da država preuzme Željezaru. Blokirali smo sve ulaze u fabriku, zauzeli smo je i niko više ne može uće bez naše dozvole", kaže Ivan Vujović predstavnik radnika za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ivan Vujović, predstavnik radnika nikšićke Željezare, 12. avgust 2022.
Dodaje da je jedini zahtjev zaposlenih da država preuzme fabriku:
"Čekamo premijera Dritana Abazovića. Radnici Tosyali Holding više ne smatraju vlasnikom Željezare, oni više nemaju pravo da ulazi ovdje."
Kako su počeli protesti
Protesti su počeli krajem maja, kada je radnicima iz menadžmenta kompanije saopšteno da nemaju namjeru da pokreću proizvodnju, te da će u naredna tri mjeseca svih 300 radnika iz proizvodnje ostati bez posla, nakon čega su se (2. juna) zatvorili u fabriku.
Toščelik je prije godinu od Vlade tražio garancije da u naredne tri godine megavat /sat struje plaća po 23 eura da bi im proizvodnja bila isplativa. Agencija za kontrolu državne pomoći je to odibila, zbog čega se turski investitor odlučio na prodaju fabrike.
Poređenja radi, Elektroprivreda Crne Gore sada svojoj kćerki kompaniji prodaje struju po 116 eura za megavat/sat.
Miodrag Daka Davidović, kontroverzni nikšićki biznismen
Spremnost da kupi Željezaru iskazao je kontroverzni nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović. To je njegov drugi pokušaj da preuzme nikšićku fabriku za koju je bio zainteresovan i prije deset godina, kada je kroz stečaj prodata za 15,1 milion turskoj Tosyali holding grupi, za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako turski vlasnik za Željezaru traži 25 miliona, a Davidović nudi 15, iz Vlade je saopšteno da bi oni mogli učestvovati u kupovni do 25 odsto cijene, a koje bi Davidović u narednih pet godina mogao da otkupi od države i postane stoprocenti vlasnik.
Da li je Davidović odustao od kupovine Željezare?
U pregovore je uključen i premijer Dritan Abazović jer Davidović da bi kupio fabriku traži da mu Vlada za potrebe Željezare omogući izgradnju solarnih i vjetro elektrana, pravo da koristi vodu iz jezera Liverovići, i krečanu na Budošu.
Pročitajte i ovo: Pucanj na DavidovićaNije poznatao u kojoj su fazi kupoprodajni pregovori dvije kompanije, ali je Davidović saopštio da mu iz Vlade još nijesu odgovorili na njegove zahtjeve što, kako je rekao, otežava njegovu namjeru o preuzimanju fabrike.
Radnici pak, tvrde da su ti pregovori prekinuti.
"Davidović je očigledno sam odustao od kupovine, od juče se nikome ne javlja. Ako je spreman da preuzme fabriku radnici nemaju ništa protiv, ali smatramo da je bio red da se on oglasi", kaže Vujović.
Pročitajte i ovo: Nikšićka Željezara ponovo na koljenimaDavidović nije odgovarao na pozive RSE.
Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović za RSE kaže da Vlada za sada nije razmišljala o kupovini Željezare “iz razloga što se vode ozbiljni pregovori” između Tosyali i Davidovićeve kompanije:
"Mislim da je gospodin Davidović više zabrinut šta će se desiti sa Vladom 19. avgusta, nesigurnošću sa stabilnošću Vlade, nego činjenicom da nije dobio odgovore. Ali u svakom slučaju one informacije koje ja imam je da pregovori između dvije kompanije nijesu prekinuti."
Za 19. avgust je zakazana sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se raspravljati o povjerenju Vladi zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji je sadržaj neprihvatljiv aktuelnoj parlamentarnoj većini.
Pročitajte i ovo: Nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC upitan opstanak VladeVlada poziva Željezarce na strpljenje
Đurović kaže da je država pozitivno odgovorila na zahtjeve Davidovića i da je spremna da mu u granicama svojih mogućnosti izađe u susret. Prema njegovim informacijama pregovori treba da se nastave 22. avgusta, pa radnike poziva na strpljenje.
"Ne može to tako brzo da se riješi kao što neko misli da može ili da mora. Mi ne možemo natjerati privatnog vlasnika jednoga da kupi, a drugog da proda po uslovima kako neko traži. Ozbiljni pregovori traju jer je to proces kada su toliki novci u pitanju. I za to treba vrijeme."
Goran Đurović ministar ekonomskog razvoja
On smatra da radikalizacija protesta i zauzimanje fabrike nije način koji doprinosi rješenju situacije:
"Radnici kažu da ovakvu situaciju imaju već deset godina. Ne možete sada sve da riješite u dva mjeseca. To je privatna kompanija, moramo da shvatimo šta to znači. Zauzimati tuđu imovinu nijesam siguran koliko je to pametno i produktivno. Ja mislim da je kontraproduktivno."
Peta privatizacija nekadašnjeg giganta?
Proizvodnja u Željezari je prekinuta u martu prošle godine, a radnici su primali 90 odsto zarade.
Željezara Toščelik sada ima 55 miliona eura gubitaka, dugove od 68 miliona i 300 radnika i ne radi već godinu i po. Radnici su do prije dva mjeseca primali minimalne zarade.
Fabričke hale Željezare Toščelik nakon četiri privatizacije, Nikšić, 12. avgust 2022.
Nikšićka Željezara je kroz stečaj prodata turskom Tosyali-ju 2012. godine za 15,1 milion eura, u mandatu premijera Igora Lukšića, za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista.
Nikšićka Željezara je prije tranzicije bila najbrojniji kolektiv u Crnoj Gori gdje je 1986. radilo više od 7.000 radnika.
Prvi put je privatizovana u martu 2002. kada je većinski udio kupila ruska kompanija Rusmont steel, koja je nakon svega pola godine ostavila fabriku u dugovima. Vlada DPS preuzima dug i dovodi novog strateškog partnera, rusku firmu Midlend risorsis holding, koji napušta Željezaru krajem 2006.godine.
Nakon njih dolazi holandska kompanija MNSS BV i ostaje do 2011., kada se u fabriku uvodi stečaj. Potom fabriku 2012. kupuje turska firma Toscelik Special Steel.
Željezara se jedina u regionu bavi proizvodnjom specijalnih čelika za alatnu i mašinsku industriju, a proizvode plasira na evropsko tržište.