Nestašica struje gasi ulična svjetla i zatvara tvornice u Kini. Siromašni u Brazilu biraju između plaćanja hrane ili struje. Njemački proizvođači kukuruza i pšenice ne mogu pronaći gnojivo koje se pravi od prirodnog gasa. Raste i strah da će Evropa morati štediti struju ako zima bude hladna, piše agencija Associated Press (AP) u utorak, 19. oktobra.
Svijet je zahvaćen energetskom krizom - žestokim pritiskom na neka od ključnih tržišta prirodnog gasa, nafte i drugih goriva koja održavaju svjetsku ekonomiju, ali i svjetla i toplotu u domovima. Ulaskom u zimu to znači veće račune za komunalne usluge, skuplje proizvode i rastuću zabrinutost oko toga kako će se Evropa i Kina, najveći potrošači energije, oporaviti od pandemije COVID-19.
Najveći pritisak je na prirodni gas u Evropi, koja uvozi 90 posto svoje potrošnje - uglavnom iz Rusije - i gdje su cijene porasle na pet puta više nego što su bile na početku godine, odnosno na 95 eura sa oko 19 eura po megavat satu.
To jako pogađa talijanske prehrambene lance, a očekuje se da će cijene metana porasti šest puta i povećati troškove žitarica pogođenih sušom. Ovo bi na kraju moglo povisiti cijene hljeba i tjestenine u supermarketima, no meso i mliječni proizvodi su mnogo ranjiviji jer su proizvođači govedine i mliječnih proizvoda prisiljeni plaćati više za žitarice za prehranu stoke i tako prenijeti troškove na kupce.
Analitičari krive sticaj okolnosti za pritisak na sektor: potražnja je naglo porasla kako se ekonomija oporavila od pandemije, dok su hladne zime iscrpile rezerve. Glavni evropski dobavljač, ruski Gazprom, suspregao je dodatne ljetne zalihe izvan svojih dugoročnih ugovora kako bi domaće rezerve napunio za zimu.
Kineska potražnja za električnom energijom ponovo je porasla, usisavajući ograničene zalihe tekućeg prirodnog gasa, koji se doprema brodovima, a ne gasovodom. Također postoje ograničena postrojenja za izvoz prirodnog plina iz Sjedinjenih Država, javlja AP.
Skuplji gas čak je povisio cijene nafte jer neki azijski agregati ne mogu preći s upotrebe plina na proizvode na bazi nafte. Američka sirova nafta košta preko 83 dolara po barelu, najviše u posljednjih sedam godina, dok se međunarodna referentna vrijednost Brent nafte kreće oko 85 američkih dolara, pri čemu su naftni kartel OPEC -a i savezničke zemlje oprezni u pogledu obnavljanja ograničenja proizvodnje tokom pandemije.
Pritisak je vjerojatno kratkoročan, ali teško je reći koliko će dugo na snazi biti više cijene fosilnih goriva, rekla je za AP Claudia Kemfert, stručnjakinja za ekonomiju energije na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja u Berlinu.
No, "dugoročni odgovor koji se mora izvući iz ovoga je ulaganje u obnovljive izvore energije i uštedu energije", kazala je Kemfert.
Evropska komisija prošle je sedmice pozvala zemlje članice da ubrzaju odobrenja za projekte obnovljive energije, poput vjetra i sunca, rekavši kako je "čista energetska tranzicija najbolje osiguranje od šokova cijena u budućnosti i treba je ubrzati".
Kako piše AP neke evropske industrije ovisne o plinu u međuvremenu usporavaju proizvodnju. Njemačke hemijske kompanije BASF i SKW Piesteritz smanjile su proizvodnju amonijaka, ključnog sastojka gnojiva.
Slično je i u Italiji, gdje se očekuje da će troškovi energije za preradu pšenice i kukuruza porasti više od 600 posto do 31. decembra, prema Udruženju proizvođača žitarica. To uključuje pretvaranje pšenice u brašno, a kukuruz u hranu za krave i svinje, piše AP.
Giampietro Scusato, energetski konsultant koji pregovara ugovore za Udruženje AIRES i druge, očekuje da će se nestabilnost i visoke cijene zadržati i naredne godine.
Visoke cijene energije također pogađaju proizvodnju hljeba i tjestenine kroz transportne troškove i potrošnju struje, što bi na kraju moglo uticati na cijene u trgovinama. Sektori mlijeka i mesa posebno su izloženi jer su cijene sada niske i poljoprivrednici bi mogli biti prisiljeni prenijeti veće troškove stočne hrane na kupce.
Ljudi diljem svijeta također se ove zime suočavaju s visokim računima za komunalne usluge, uključujući i SAD, gdje su zvaničnici upozorili da bi cijene grijanja kuća mogle skočiti čak 54 posto. Vlade Španije, Francuske, Italije i Grčke najavile su mjere pomoći kućanstvima s niskim primanjima, dok je Evropska unija pozvala na sličnu pomoć.
Mnogo ovisi o vremenu. Evropske rezerve gasa, koje se obično pune ljeti, su na neuobičajeno niskom nivou.
"Hladna zima i u Evropi i u Aziji mogla bi dovesti do rizika da evropski nivo u skladištima padnu na nulu", kaže Massimo Di Odoardo iz istraživačke tvrtke Wood Mackenzie.
Pročitajte i ovo: Gasna oskudica donosi veće račune Evropi
To bi stavilo Evropu u ovisnosti o dodatnom prirodnom gasu iz upravo završenog ruskog gasovoda ili spremnosti Rusije da pošalje još gasa kroz Ukrajinu. No, novi gasovod Sjeverni tok 2 nije dobio regulatorno odobrenje u Evropi i možda neće ni početi snabdijevanje gasom do sljedeće godine, piše AP.
Odluka ruskih dobavljača da prodaju manje plina na spot tržištima odražava rusku "namjeru da izvrši pritisak na skoriju certifikaciju Sjevernog toka 2", rekao je Kemfert, stručnjak za energetsku ekonomiju.
U Kini su prekide rada pratile visoke cijene uglja i gasa jer se termoelektrane isključuju usljed ograničenja prenošenja troškova na kupce ili naredbi vlada kako bi održale pragove emisija u granicama dozvoljenih.
Tvornice u provinciji Jiangsu, sjeverozapadno od Šangaja i Zhejiang na jugoistoku, zatvorene su sredinom septembra, a deseci drugih su upozorili da bi isporuke mogle biti odgođene uoči sezone božićnih kupovina.
Najveći grad na sjeveroistoku zemlje, Shenyang, ugasio je uličnu rasvjetu i liftove, te isključio struju restiranima i prodavnicamana nekoliko sati dnevno, piše AP.
Uvoz gasa iz Kine je skočio, ali rastuća potražnja u Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu također je pomogla u podizanju globalnih cijena, kaže Jenny Yang, menadžerka istraživačkog tima za kineski gas i struju u kompaniji IHS Markit.
U Brazilu je višim cijenama gasa i nafte pridonijela najgora suša u posljednjih 91 godinu, zbog koje hidroelektrane nisu mogle proizvoditi struju i povećale su račune, javlja AP.