Borba za očuvanje Bunskih kanala

Bunski kanali južno od Mostara; na slici je pogled sa mosta Čupovo prema sjeveru, gdje bi se nalazila ustava mini hidroelektrane; desno je vidljiv most na magistralnom putu M-17 tačno iznad ušća rijeke Bune u Neretvu.

Na slici je lokalitet Cvetkov liman, nizvodno od mosta Čupovo; to je mjesto gdje bi se završavale zidine hidroelektrane; iz Ekološke udruge “Majski cvijet” ističu kako se na lokalitetu Cvetkov liman nalaze i izvori, bistre, pitke vode.

Jedan od rukavaca rijeke Neretve, na širem lokalitetu ušća rijeke Bune; Izgradnja dvije mini hidroelektrane bi zato područje predstavljalo opću katastrofu, tvrde u organizaciji Majki cvijet, jer bi došlo do uništenja flore i faune.

Ekološke organizacije ističu i da veliki problem predstavlja smeće, koje se baca u rijeke; na slici je lokalitet u blizini Cvetkovog limana, u vrijeme smanjenog vodostaja Neretve, te je vidljiv otpad kojeg je rijeka nanijela.

Otpad kojeg je proizveo čovjek u koritu rijeke Neretve; na slici pogled prema sjeveru, iz pravca Cvetkovog limana prema mostu Čupovo.

Pogled na Bunske kanale iz pravca juga; Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Kantonalni sud u Sarajevu je u oktobru 2020. godine poništio okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima, koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Iz Ekološke udruge “Majski cvijet” naglašavaju da su Bunski kanali prirodni raritet na Balkanu. To je lokalitet na kojem se sastaju dvije rijeke – Buna i Neretva; na slici se desno vidi jedno od mjesta gdje se susreću dvije rijeke. Iz Udruge “Majski cvijet” su 5. marta 2021. godine saopćili kako je Kantonalni sud u Mostaru početkom marta poništio vodnu saglasnost za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima.

Prirodne kaskade na ušću rijeke Bune u Neretvu; I ovaj rijetki prirodni fenomen onečišćen je otpadom kojeg proizvode ljudi, a u Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” tvrde da bi i ovaj fenomen bio potopljen izgradnjom mini hidroelektrana.

Prirodne kaskade na mjestu susreta rijeka Bune i Neretve. Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet” Oliver Arapović kazao je za Radio Slobodna Evropa da Odjel za urbanizam i građenje u Gradskoj upravi Mostara nije dao urbanističku saglasnost investitoru dva puta, jer se radi o zaštićenom području, spomeniku prirode.

Pogled sa obližnjeg uzvišenja ka sjeveru, gdje bi se nalazila brana mini hidroelektrana. Oliver Arapović, iz Ekološke udruge “Majski cvijet”iz mjesta Buna-zaton podsjeća da je lokalitet Bunskih kanala zaštićeno područje, na kojem je zabranjena bilo kakva gradnja, još od 1959. godine, a 1970-ih godina stavljeno je pod trajnu zaštitu.

Pogled sa obližnjeg uzvišenja u pravcu juga, na Bunske kanale i most Čupovo, koji se pri obilnim padavinama i poplavama nađe pod vodom. Prema saznanjima nevladinih organizacija, prvi kanal mini hidroelektrane s lijeve strane rijeke Neretve bi bio u dužini od preko jednog kilometra, dok bi drugi kanal, s desne strane rijeke, bio nešto kraći. Bili bi podignuti betonski zidovi, te bi kanal bio trapeznog oblika, širine 25 metara, sa visokim betonskim zidovima do 3,5 metara.

Pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga, na najpoznatiji od Bunskih kanala. U Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” kažu da je to mjesto gdje se u ljetnom periodu u kanal rijeke Neretve, na nekih četiri metra širine i u dužini od oko jednog kilometra, zbiju ogromne količine vode. Na pojedinim mjestima dubina vode iznosi i do 14 metara.

Bunski kanali - pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga.

Jedno od brojnih upozorenja, koje su aktivisti udruženja “Majski cvijet” postavili uz rijeku Neretvu uzduž Bunskih kanala.

Most na ušću rijeke Bune u Neretvu; iz Ekološke udruge “Mjaski cvijet” ističu kako vlasti za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima nikada nisu imali saglasnost lokalne zajednice, te da nikada nisu smjele izdati koncesiju za gradnju bez te saglasnosti.

Ušće rijeke Bune u Neretvu, glavni rukavac; Prema istraživanjima organizacije “Majski cvijet”, na lokalitetu Bunskih kanala nađeno je više od 20 endemskih vrsta, od čega je šest kritično ugroženih vrsta, poput mekousne pastrmke, potočne pastrmke, zubatka, kljena ili svala. Te endemske vrste u slučaju izgradnje brana ne bi mogle vršiti prirodnu migraciju u matičnu rijeku Bunu, kao ni u gornje tokove rijeke Neretve.

Pogled sa mosta iznad ušća rijeke Bune u Neretvu ka naseljima uz rijeku Bunu; kako tvrde u Udruzi “Majski cvijet”, što se tiče lokalnog stanovništva, izgradnja mini hidroelektrana bi izazivala poplave. Već sada, rijeka Buna na ušću teče tik do kuća, a podizanjem ustave došlo bi do daljnjeg porasta vode, pa bi došli u opasnost bunari za vodu, septičke jame i podrumi.