Opozicioni predstavnici u Skupštini Republike Srpske najavljuju proteste ukoliko im se, kažu, uskrati pravo da govore tokom zasjedanja ove zakonodavne institucije.
Novi pravilnik, kojeg je u parlamentarnu proceduru uputila vladajuća koalicija, predviđa, između ostalog, da se može govoriti samo jedanput po jednoj tački dnevnog reda, ukazivanje na povredu Poslovnika skraćeno je sa tri minuta na minut vremena, a pravo na repliku se ograničava na dva minuta, umjesto dosadašnjih tri minuta.
Ovim se, kako ističu u opozicionim partijama, njima nastoji smanjiti vrijeme za kritike predloženih zakona i rješenja.
"I ono što je u suštini najbitnije, da predsjednik Vlade, predsjednik Republike Srpske ili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, imaju više prava i mogućnosti da diskutuju kao poslanici, a oni su gosti ovdje. I onda ćemo imati maratonske sjednice koje su sve, samo ne ozbiljne, gdje imamo monologe po sat, dva, tri prvih ljudi Vlade, Republike Srpske ili člana Predsjedništva BiH. Pri tome poslanici koji trebaju da diskutuju su tu publika. Ako je to demokratija kako je vidi ova vlast, onda je to kraj demokratije u Republici Srpskoj", kaže poslanik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Davor Šešić.
U vladajućem Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ističu da se ne radi o bilo kakvom urušavanju demokratije, niti uskraćivanju govora opoziciji, već se žele spriječiti zloupotrebe i predstave kakve su se mogle vidjeti u posljednjih godinu dana.
Vladajući SNSD i opozicione stranke u bh. entitetu Republika Srpska su već duže vrijeme u oštrom sukobljavanju koje je kulminiralo u decembru prošle godine, kada je entitetski ministar policije Dragan Lukač udario opozicionog poslanika Draška Stanivukovića.
Pročitajte i ovo: Miting i kontramiting u Banjaluci'Još jedan ekser u kovčeg opozicije'
Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da su rješenja predložena u radnoj verziji udar na demokratiju i dodatni udar na opoziciju u Republici Srpskoj. Opozicija će, smatra on, kako stvari sada trenutno stoje, do javnosti najviše moći doprijeti putem društvenih mreža.
"Svako društvo koje iole drži do sebe, da bi napredovalo, mora da bude spremno i na kritiku. Mora da bude spremno i na drugačije stavove. A ima li značajnijeg i zvaničnijeg tijela, institucije, gdje se mogu iznositi drugačiji stavovi od narodne skupštine, od parlamenta, sabora, kako god da se zove?", pita Bubonjić.
"Dakle", konstatuje Bubonjić, "mi živimo u predstavničkim demokratijama i nemoguće je da imamo neposredan kontakt svih ljudi sa nosiocima vlasti, tako da imamo svoje predstavnike i oni su naši glasovi".
"Na ovaj način, ako vi onemogućavate predstavnike naroda, da iznose svoje stavove, da kritikuju, vi na taj način eksplicitno ućutkujete i narod, jer su oni izabrani predstavnici naroda, bez obzira o kom procentu se naroda radi. Ovo će biti samo još jedan ekser u kovčeg opozicije", kaže Bubonjić za Radio Slobodna Evropa.
Opozicione stranake u RS bile su okupljenje oko Saveza za promjene, ali se koalicija raspala nakon izbornog poraza 2018. godine (na fotografiji lideri stranaka Alijanse Mladen Bosić, Mladen Ivanić, Dragan Čavić i Mihajlica Šukalo, 2015)
Zabrane okupljanja i kontramitinzi
Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka za Radio Slobodna Evropa ističe da su i izmjene skupštinskog poslovnika pokazatelj kako vladajuće stranke nastoje da preventivno djeluju protiv opozicije kako bi se njihov glas manje čuo i u ovoj izbornoj godini, kada se održavaju lokalni izbori.
Žolja podsjeća da se više od godinu dana ne dozvoljavaju nikakva javna okupljanja u centru Banjaluke, da se na proteste opozicije, sklonjene u Park Mladen Stojanović, odgovara kontramitinzima, kao i da opozicioni predstavnici gotovo i nemaju pristup iznošenju stavova na Radio televiziji Republike Srpske kao javnom medijskom servisu.
"I to pokazuje da se demokratija kod nas svodi na moć. Ako ja imam 50 plus jedan, odnosno većinu u parlamentu, ja ću donijeti odluku kakvu god ja hoću, a vi samo bezveze možete da pričate i da trtljate. Dužina trajanje rasprave ili replika nema uopšte veze sa kulturom dijaloga. Tu su i pozicija i opozicija prilično problematični i ove izmjene Poslovnika uopšte nisu u cilju poboljšanja dijaloga, nego je u cilju ušutkivanje, prije svega opozicije. Pošto je naša Skupština postala pozornica kroz koju je opozicija nastojala da iznese i svoje stavove, a da budu vidljivi i na medijima koje kontrolišu vladajuće stranke, možda je i to jedan od ciljeva izmjena poslovnika", smatra Žolja.
Pročitajte i ovo: Most: Da li Dodika može da pobijedi samo veći nacionalista od njega?Izmjene nakon dvije burne sjednice
Pokretanje procedure izmjena Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske još prošle godine najavljivao je lider SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS Milorad Dodik.
Procedure za izmjenu su, međutim, pokrenute tek nedavno, nakon žestokih rasprava na posljednje dvije posebne sjednice entitetskog parlamenta o "antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH", te o Dodikovom vetu na odluku druge dvojice članova Predsjedništva BiH o posjeti predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini i raspoređivanju pripadnika Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) na teritoriji Bosne i Hercegovine.
U toku naredne sedmice predstavnici svih parlamentarnih stranaka trebali bi se izjasniti o radnoj verziji Poslovnika Narodne skupštine, a potom će se ići u izradu prijedloga i njegovo usvajanje.
Važeći Poslovnik o radu Parlamenta Republike Srpske usvojen je 2011. godine, a izmjenjen 2017. godine, kada je definisano da predsjednik Narodne skupštine može prekinuti uzastopni niz od deset replika, umjesto dotadašnjih petnaest replika. Replika je definisana kao odgovor, reakcija na izlaganje poslanika koji je u nekom kontekstu spomenuo poslanika koji želi da odgovori, objasni izrečene navode ili se odbrani od izrečenih optužbi.