Članovi Uprave Aluminija d.d. Mostar danas su na konferenciji za novinare potvrdili da ne vide rješenje koje bi moglo zaustaviti gašenje pogona ove kompanije u subotu.
Na pres konferenciji u Upravi kompanije direktor Aluminija Dražen Pandža je novinarima saopćio da, kako sada stvari stoje, nema nade za kompaniju i da će Aluminij sa prvom minutom ove subote morati ugasiti proizvodnju.
"Izgubili smo kompaniju za našu djecu, od subote će Aluminij najvjerojatnije prestati raditi. Sav uloženi trud nije urodio plodom", rekao je Pandža na pres konferenciji, održanoj usred višesatnog zasjedanja Nadzornog odbora firme.
Ključni problem Aluminija je, još jednom je rečeno, cijena električne energije koja je toj kompaniji najvažnija sirovina, a koju Aluminij mora nabavljati po tržišnim cijenama, te firma već godinama samo proizvodi gubitke.
I posljednji od nekoliko predratnih industrijskih giganata - mostarski Aluminij - definitivno se nalazi pred gašenjem. U gradu u kojem je do 1992. godine, svakog jutra na posao u industrijsku zonu išlo više desetina hiljada radnika - kako sada stvari stoje - bez posla će ostati i njih oko hiljadu, koliko je trenutno angažirano u Aluminiju.
Radnici Aluminija odlučili su se u srijedu ujutru na protestno okupljanje na magistralnom putu. Oko 9 časova veća grupa radnika okupila se na magistralni put M-17 kod mjesta Ortiješ, južno od Mostara i blokirala saobraćaj. Blokada je trajala dvadesetak minuta.
Radnici Aluminija odlučili su se na protestno okupljanje na magistralnom putu
Rat, poslijeratne privatizacije, od nekadašnjih velikih industrijskih postrojenja, koja su proizvodila za to vrijeme tehnološki zahtjevne proizvode, učinili su da ostanu tek ruševine, a čini se da je na izdisaju i koliko dojučerašnji "Hercegovački div" Aluminij.
Pročitajte i ovo: Mostarski Aluminij se gasi u petak u ponoćIz te kompanije su u više navrata posljednjih godina najavljivali kraj, ali izgleda da je ovog puta situacija najozbiljnija. Gubici Aluminija su proteklih dana, prema informacijama koje su doprle do medija, dostigli nevjerovatnih gotovo 400 miliona maraka (oko 200 miliona evra), od čega su dugovanja za ključnu Aluminijevu sirovinu - struju - popela se na vrtoglavih 300 miliona KM (oko 150 miliona evra) i to uglavnom prema Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Pitanje svih pitanja - cijena struje
Nekoliko sastanaka sa čelnicima Vlade Federacije BiH, koja je od 2013. godine vlasnik 44 posto udjela u kompaniji, koliko imaju i mali dioničari, dok Republika Hrvatska ima 12 posto, nije dalo rezultata.
Osnovni problem je cijena električne energije. Iz Aluminija su i ranije isticali kako poslovanje te kompanije, koju se nerijetko nazivalo najvećim bh. izvoznikom, zavisi od cijena sirovina na svjetskim berzama - struje i glinice, te cijene samog aluminija. Aktuelni i posljednji u nizu direktora Aluminija, Dražen Pandža prije nekoliko mjeseci je upozorio da su dobili jednu ponudu struje po cijeni od 99 eura, a maksimalna cijena struje koju bi Aluminij mogao podnijeti i s kojom bi mogao plaćati osnovne obaveze je 60 eura.
"U aluminijskoj industriji, kao što je naša, da bi uopće mi normalno radili, ovisno o ulazu, ulaznim cijenama sirovina, ta bi se cijena električne energije po megavat satu trebala kretati od 36 do maksimalno 45 eura", upozorio je tada tehnički direktor Aluminija, Boris Vican.
Subvencionirana struja je i preduslov za ulazak mogućih strateških partnera Aluminija, koji su se u međuvremenu pojavili, poput švicarskog svjetskog brenda Glencorea, ali je nakon nedavnog sastanka sa čelnicima Vlade Federacije BiH u Sarajevu, ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić uz ostalo kazao da Vlada FBiH ne može subvencionirati struju, jer bi to bilo suprotno zakonu.
Mediji su objavili kako Aluminij ima osigurano snabdijevanje električnom energijom samo do srijede u ponoć, nakon čega je sve izvjesnije gašenje pogona. Izvori iz te kompanije, koji su željeli ostati anonimni, su za Radio Slobodna Evropa potvrdili sadržaj pisma, koje je procurilo u medije, a u kojem je Uprava Aluminija obavijestila fondove za zaštitu okoliša Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), Upravu za civilnu zaštitu HNK-a, te Policijsku upravu Mostar da će pogoni Aluminija biti ugašeni u subotu, 6. juna, jednu minutu iza ponoći.
Od subote ne vidimo rješenje: Dražen Pandža (u sredini)
Samo vrh problema
Upućeni u cijeli problem oko mostarskog Aluminija tvrde kako je cijena struje tek vrh ledenog brijega. Predratni radnik i rukovodilac u Aluminiju, Milan Jovičić, još ranije je za Radio Slobodna Evropa izjavio da problem Aluminija datira još iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je fabriku u potpunosti - kako tvrdi - preuzeo HDZ BiH. Jovičić je rekao kako je prije rata država imala interesa da subvencionira Aluminij. "Zato što je to bila državna firma, stopostotna i zato što su tamo radili i svi narodi, nije bila jednonacionalna, kao sada", kazao je Jovičić, aludirajući na to kako je nakon rata radnicima bošnjačke i srpske nacionalnosti spriječen povratak na posao.
Pročitajte i ovo: Kako je Aluminij od giganta došao na korak do propastiZahtjeve Aluminija za jeftinijom strujom nedavno je prokomentirao i nekadašnji premijer Federacije BiH i bivši direktor Elektroprivrede BiH, Edhem Bičakčić. "Treba da ima jefitiniju električnu energiju, ali pod tržišnim uslovima. Ne može niko preskočiti tržišne uslove i to je vrijeme prevaziđeno", rekao je Bičakčić.
Milan Jovičić još podsjeća i da je ulazak državnih institucija u Aluminij bio zabranjen sve do novembra 2013. godine. "Tako da su ovi radeći na tome, 1997. godine jednostavno ovdje na sudu prijavili njihovo učešće kao dioničara kapitala, a kapital su sveli na minimalnu vrijednost od 100 miliona, u odnosu na milijardu i 600 miliona, koliko je prvobitno, predratno stanje i vrijednost aluminijskog kompleksa bila. Dakle, čudna krađa i pljačka toga svega", ustvrdio je Jovičić, dodajući i kako su dionice podijeljene uglavnom Hrvatima, ponešto Bošnjacima, dok Srbi nisu dobili ništa.
Radnici stupaju u štrajk
Na vanrednoj sjednici Skupštine Sindikata radnika Aluminija donesena je odluka o stupanju u generalni štrajk. Radnici su i prethodnih godina, u više navrata, ukazivali na nepovoljne i po Aluminij štetne ugovore prethodnih uprava. Odluku o stupanju u generalni štrajk donijeli su zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora i zbog neuplate doprinosa već 18 mjeseci.
"Svaka garnitura je pravila neke svoje velike minuse. Dotjerani smo u ćorsokak. Nama je stalo do naših radnih mjesta i to su nama prioriteti nad svim prioritetima", izjavio je predsjednik Skupštine Sindikata uposlenika Aluminija, Pero Bebek, koji je najavio i mogućnost sindikalnih aktivnosti van kruga fabrike, ne precizirajući o čemu se radi.
Pročitajte i ovo: Đukanović: Može li Glencore spasiti mostarski Aluminij?
Šta dalje?
Procjene su da direktno i indirektno od Aluminija zavisi egzistencija više desetina hiljada ljudi. Šta će se dogoditi sa Aluminiijem moglo bi postati i političko pitanje. Javnosti je poznato da su dvije "strane" zainteresirane za tu posrnulu mostarsku kompaniju. S jedne strane je konzorcij švicarskog Glencorea, zajedno sa PPD-om iz Zagreba, širokobriješkim FEAL-om, te SIK-om iz Mostara, koje mediji dovode u vezu sa HDZ-om BiH, a s druge strane su arapski partneri, od kojih je jedan saudijski Dubal, a u igri je i kompanija iz Emirata.
Iz Vlade FBiH je "procurilo" da bi se delegacija Vlade u četvrtak trebala sastati sa arapskim investitorima, koji su zainteresirani za Aluminij Mostar, ali se još uvijek čeka na zvaničnu potvrdu te informacije.