Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za 'Zašto?’ objašnjava kakav bi efekat uvođenje kvota i tarifa na uvoz čelika i aluminijuma u Evropsku uniju moglo imati na jedan od ključnih proizvodnih i izvoznih sektora u bh. ekonomiji.
- Procjene
Posljedice će biti negativne što će za ovako slabu i malu državu kao što je BiH na ovom stepenu ekonomskog razvoja jednostavno imati višestruko negativan efekat.
Nažalost, mi u BiH nemamo pedantne obračune da vidimo kakve će biti sve konkretne posljedice.
To, istina, radi ministarstvo na čijem je čelu gospodin Mirko Šarović, ali još uvijek to nisu pedantni podaci koji bi mogli služiti kao zvanični podaci, nego se govori o nekim procjenama.
- Baza
Zato nam to treba biti dobra lekcija, kako ubuduće se jednostavno pozicionirati i praviti sisteme ranog upozoravanja kako bi se mogli pripremiti za takve šokove
Zbog uticaja međunarodne zajednice, privreda BiH je otvorena privreda i trpi sve ono što se dešava na svjetskom tržištu i to se jako teško odražava na ovu zemlju koja jednostavno se još nije oporavila od teških ratnih ljudskih i privrednih razaranja.
Ono što je pogreška u ekonomskoj politici BiH jeste što smo mi dakle povučeni inercijom iz prošlosti, gdje je BiH u sastavu bivše Jugoslavije bila faktički sirovinska baza, dio toga nastavili i u ovoj BiH.
- Konkurentnost
To jednostavno govori o tome da mi moramo u našoj ekonomskoj politici ići za tim da imamo više faze obrade.
Mi kad proizvodimo čelik u Zenici, kad radimo sa aluminijem u Mostaru ili neke druge stvari, mi, slikovito rečeno, kao da u svim tim sektorima samo izvozimo balvane, odnosno sirovinsku bazu.
Malo je dakle tog gotovog proizvoda koji ima viši stepen obrade i mi moramo raditi na prestrukturiranju naše industrije, reindustrijalizaciji BiH, kako bi ona mogla biti konkuretnija u svjetskoj privredi.
- Sirovine
Mi smo sada od naših proizvodnih kapaciteta napravili velika skladišta, distributivne centre za ovaj dio svijeta i gasi se ona proizvodnja koju smo mi nekada imali.
U automobilskoj industriji sada prizvodimo samo dijelove i tu Prevent igra veliku ulogu, ali, kada gledamo strukturu, on uvozi sirovine, dobije recepte i to je jedna vrsta lon poslova jer mi nemamo dovoljno sirovinske baze.
Tmo gdje imamo sirovinsku bazu, kao što je recimo drvna industrija, nemamo dovoljno zaštićene finalne prerađivače drveta i još uvijek u strukturi izvoza veliki procenat zauzimaju direktno sirovine, balvani ili rezana građa.
