Nakon što su u Skupštini Crne Gore izglasane izmjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti opozicija tvrdi da je prekršen Ustav.
Naime, činjenica da je jedan, presudni glas, stigao od poslanice vladajućeg građanskog pokreta URA (Ujedinjena reformska akcija), čiji mandat nije verifikovala Državna izborna komisija (DIK) uvjerava ih da je u pitanje doveden najviši pravni akt u zemlji. Stoga opozicione snage, do početka decembra stranke vlasti, najavljuju bojkot parlamenta dok se to ne utvrdi. Na drugoj strani, vlast najavljuje podnošenje krivičnih prijava protiv članova DIK-a.
„Nisu u pravu ni jedni ni drugi - ni oni koji smatraju da članovi Državne izborne komisije treba krivično da odgovaraju, a ni oni koji smatraju neustavnim odluke Skupštine Crne Gore”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor Blagota Mitrić, nekadašnji sudija Ustavnog suda, povodom nastale pravne konfuzije.
Zasto je nedostajao jedan glas?
Nova parlamentarna većina koja ima 41 poslanika, od 81 koliko ih je ukupno u parlamentu, morala je obezbijediti glasove svih svojih poslanika da bi izmjenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, tijesnom većinom od jednog glasa, bio usvojen. Jedan poslanik građanskog pokreta URA Filip Adžić, inače protivnik Zakona, par dana prije glasanja najavio je ostavku na poslaničku funkciju, kao i da će angažman nastaviti u kabinetu potpredsjednika Vlade.
URA je umjesto Adžića, predložio Suadu Zoronjić za novog poslanika. Prema proceduri, Državna izborna komisija je trebalo da verifikuje, potvrdi njen izbor a Skupština ga konstatuje. Ali, DIK je odbila da verifikuje mandat, što je Skupština ignorisala i konstatovala joj madat, čime je obezbijeđen 41 glas za izglasavanje Zakona.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić iz vladajućih Demokrata, je na sjednici parlamenta kazao da je Državna izborna komisija pokušala da opstruira rad parlamenta.
“Ovo ne pamti savremena Evropa. To što DIK nije u mogućnosti da dostavi Izvještaj, ne dovodi u pitanje zasnovano pravo Zoronjić na verifikaciju poslaničkog mandata”, kazao je Bečić.
Dodao je i da ne može ni DIK ni Skupština da mijenjaju izbornu volju građana i dozvolio Zoronjić da glasa.
Zbog čega vlast traži krivičnu odgovornost?
Na odluku DIK-a oštro su reagovali premijer, predsjednik Skupštine i poslanici vladajuće većine, ocjenjujući to kao pokušaj opstrukcije usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Iz Građanskog pokreta URA su poručili da su članovi DIK-a pogazili Ustav Crne Gore, time što protivno zakonskim normama nisu verifikovali mandat poslanice Suade Zoronjić i najavili da će takav „pokušaj opstrukcije“ biti oštro sankcionisan i da će protiv njih biti pokrenut krivični postupak.
Premijer Zdravko Krivkapić poručio je da su se građani Crne Gore uvjerili da je Ustav Crne Gore za DPS „isto što i salveta iz luksuznih hotela koje su pohodili. DIK krši Ustav, a to je krivično djelo“, kazao je Krivokapić u objavi na Twitter profilu.
Šta kažu u Državnoj izbornoj komisiji?
Državna izborna komisija postupila je u skladu sa propisima na sjednici 28. decembra, kada je većina članova Komisije odbila da verifikuje mandat novoj poslanici Građanskog pokreta URA, Suadi Zoronjić, rekao je za RSE predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović. Ivanović nije želio da tumači razloge članova Državne izborne komisije koji su bili protiv verifikacije mandata poslanici Zoronjić.
„To biste morali njih da pitate lično. To je pojedinačna odluka koju je svako obrazložio u dopisu upućenom Skupštini“, pojasnio je Ivanović.
Ocijenio je neutemeljenim optužbe da je DIK pokušao da opstruira rad parlamenta i usvajanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
„Državna izborna komisija postupila je u skladu sa propisima, a državni organi neka rade svoj posao po tim prijavama koje su najavljene“, kazao je Ivanović.
Opozicija će bojkotovati parlament
Zamjenik predsjednika opozicionog DPS-a (Demokratska partija socijalista) i bivši premijer Duško Marković je saopštio da je ponašanje parlamentarne većine u crnogorskom parlamentu bilo skandalozno, neprihvatljivo i neustavno.
“Ova situacija nije samo pravno i političko nasilje nad političkim i demokratskim sistemom u zemlji, već i parlamentarna bruka Crne Gore na domaćoj i međunarodnoj sceni”, ocijenio je Markvić i najavio da će podnijeti prijave sudskim organima, pozivajući međunarodnu zajednicu da “odgovorno sagleda ponašanje parlamentarne većine“, izjavio je Marković.
Iz DPS je saopšteno da neće učestvovati u radu Skupštine dok Ustavni sud ne odluči o inicijativi za ocjenu ustavnosti odluka koje je donio parlament 29. decembra.
Poslanik Nikola Rakočević najavio je da će DPS uputiti inicijativu sudskim instancama kako bi ocijenili ustavnost odluka Skupštine. Osim izbora Zoronjić DPS spori i što je jedna od poslanica vladajuće većine glasala elektronskim putem na daljinu.
„Neohodno je fizičko prisustvo 41 poslanika da bi se utvrdio kvorum. Oni su imali samo 40 prisutnih. Mi smo predložili da odgode sjednicu za januar ili februar. Flagrantno je prekršen Zakon o izboru poslanika. Skupština je potvrdila mandat, a Državna izborna komisija nije“, kazao je poslanik Rakočević.
Šta kaže struka?
Prema tumačenju profesora Blagote Mitrića, o pravnoj konfuziji koja je nastala međusobnim optuživanjem partija vlasti i opozicije o legitimnosti rada i odlučivanja Skupštine Crne Gore, nema krivične odgovornosti članova Državne izborne komisije, koji nisu verifikovali mandat novoj poslanici.
Prema mišljenju profesora Mitrića moguća je eventualno disciplinska odgovornost članova Državne izborne komisije jer nisu uradili svoj posao:
„Mislim da kod te opstrukcije koja je bila očigledna, nema nikakve krivične odgovornosti. Može doći do disciplinske odgovornosti jer dio članova Državne izborne komisije nije ispunio svoju radnu obavezu. Bili su dužni po Zakonu da konstatuju jednu činjenicu, formalne prirode, koja je materijalno pravno neupitna. Znači to je povreda radne obaveze.”
Iako je opozicija odluke skupštinske većine nazvala pravnim nasiljem, ocjenjujući da su odluke Skupštine nelegitimne i nevažeće, profesor Blagota Mitrić kaže da ni opozicija nije u pravu.
„Prema Zakonu o izboru poslanika doslovno stoji da umjesto poslanika, koji je podnio ostavku, daje se mandat sljedećem sa izborne liste. Tu nema šta Skupština da odlučuje. Kad se nešto konstatuje, nije potreban kvorum, jer je već odlučio Zakon o toj činjenici a parlament samo konstatuje činjenicu, pošto to nije uradio DIK. Ako Skupština može da donosi zakone, bira najviše funkcionere i same članove izborne komisije, može i da konstatuje neupitnu materijalnu činjenicu”, konstatuje profesor Mitrić.
Izmjene Zakona izglasane u zoru
Poslanici vladajuće većine, u 2 i po sata poslije ponoći 29. decembra, izglasali su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, tačno godinu od usvajanja inicijalnog zakona koji je izglasan voljom DPS-a, koji je bio na vlasti od avgustovskih izbora u opoziciji.
Izbrisani su članovi iz prethodne verzije Zakona iz decembra 2019. godine, koji su propisivali da će „svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina“.
Upravo taj dio bio je neprihvatljiv SPC koja je pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući da tada vladajući DPS pokušava da otime crkvenu imovinu. Izbore koji su se održali u vrijeme crkvenih protesta, krajem avgusta, DPS je izgubila a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Izmjenjenim Zakonom, na predlog nove Vlade sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu, u suštini eliminisani su svi, za Srpsku pravoslavnu crkvu sporni, članovi i imovina ostaje u njihovom vlasništvu.
