Različite reakcije na inicijativu za obilježje žrtvama Lore

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić pokrenuo je inicijativu da se zarobljenim Srbima, žrtvama iživljavanja čuvara bivšeg vojnog zatvora u Splitskoj Lori podigne spomen-obilježje, no ideja je naišla na različite reakcije i neodobravanje dijela lokalnih političkih struktura.

Slično opiranje doživjeli su i vukovarski branitelji u Srbiji kad su od lokalnih vlasti u Zrenjaninu zatražili da podignu spomen ploču stradalim zatočenicima srbijanskih logora u Stajićevu.

Riječ je o civilizacijskom dosegu za koji bi hrvatsko društvo moralo biti zrelo, objašnjava svoju inicijativu o postavljanju spomen obilježja srpskim i crnogorskim civilima i zarobljenicima u bivšem vojnom zatvoru u Splitskoj Lori predsjednik Građanskog odbora za Ljudska prava Zoran Pusić:

„To su bila teška, najteža kršenja ljudskih prava, ubojstva ljudi, zatvorenika, onom optužnicom, na žalost, nisu sve žrtve bile ni obuhvaćene. Postavljanje spomen obilježja, samo po sebi, čini mi se civilizacijski normalno. Ali to su uvijek prijeporna pitanja. Ne tako davno, sjećamo se, u Hrvatskoj je bilo inicijativa za postavljanje spomenika ratnim zločincima, a vrlo rijetke su inicijative za spomenike žrtvama, pogotovo ako je dio vlasti te zemlje odgovoran za te žrtve.“

Pusić podsjeća i na sudbinu slične inicijative koju su vukovarski branitelji željeli realizirati u Srbiji i postaviti spomen ploče zarobljenim hrvatskim braniteljima u Stajićevu i Begejcima:

„Tamo su isto bile demonstracije srpskih dragovoljaca i veterana, koji su se tome suprotstavljali. I u Hrvatskoj se to, na državnom nivou, s velikim prijezirom komentiralo i o tome izvještavalo, a da pri tom ne vidimo 'balvan' u vlastitom oku."

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako nema ništa protiv obilježavanja svake žrtve ratnog zločina, pa tako ni srpskih civila i zarobljenika koji su bili žrtve iživljavanja i mučenja hrvatskih čuvara u nekadašnjem vojnom zatvoru u splitskoj Lori, no hrvatski predsjednik naglašava kako je ipak najvažnije procesuirati sve ratne zločine u svim ratovima na području bivše Jugoslavije 90-tih.

I Jospiovićev savjetnik za branitelje, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Predrag Matić, pozdravlja Pusićevu ideju:

„Apsolutno podržavam ideju, ako takav interes postoji neka se takva mjesta obilježe, zašto ne? Mi smo pokrenuli inicijativu za obilježavanje mjesta stradanja hrvatskih branitelja, civila i ranjenika na području Srbije i očekujemo da nam se omogući da postavimo spomen ploče na ta mjesta, a tako isto ne negiramo pravo i drugoj strani da postavi spomen obilježja na ona mjesta gdje su se takve stvari događale.“

Za i protiv u općinskoj vlasti Zrenjanina

Matić podsjeća da su predstavnici vukovarskih branitelja bili po tom pitanju već nekoliko puta u Srbiji:

„Moram reći da smo uspostavili jako dobru suradnju s predsjednikom Skupštine grada Zrenjanina, jer se logori Stajićevo i Begejci nalaze na području općine Zrenjenin. Gospodin Aleksandar Marton, predsjednik Skupštine, je dobrohotan po tom pitanju i, dapače,on je suglasan da se postavi spomen obilježje. Međutim, gradonačelnik Zrenjanina je iz jedne druge opcije koja zagovara da su tamo bili samo sabirni centri, dok činjenice govore sasvim suprotno. Naša udruga 'Udruga pravnika Vukovar 91-e' pokrenula je inicijativu, poslali smo dopis i srbijanskom predsjendiku Borisu Tadiću, hrvatski predsjednik Josipović nam daje punu potporu i rekao je da će o tome razgovarati i sa srbijanskim predsjednikom Tadićem."

Predsjednik splitskog ogranka Hrvatske demokratske zajednice Dujomir Marasović misli da takav čin neće pomoći poboljšanju odnosa između Hrvata i Srba, naglašava da su zločini u Lori procesuirani, nema, u principu, ništa protiv spomen-ploče, ali kaže, ima protiv svih ideja Zorana Pusića i ne želi ih komentirati:

„Neće biti zatvorena stranica povijesti ako se samo kaže 'e, to je to', a mi znamo da je i 'drukčije', ističe uz ostalo dr Marasović. Zalaže se da se na bazi istine i pravde, razjasne sve stvari, a to se, kaže, ne može za 3 dana."

Voditeljica Dokumente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić:

„To je veliki izazov i vrlo je važno voditi javnu raspravu o obilježavanju svih mjesta stradanja.“

Ali, još je važnije, ističe i Teršelić, procesuirati ratne zločine, dodaje da u slučaju Lora nije sve dovršeno:

„U slučaju Lore, utvrđene su činjenice o zločinima nad civilima, imamo pravorijek Vrhovnog suda, no ostaju pitanja vezana uz uhićivanje zarobljenika i u pripremi je drugo suđenje i tim će suđenjem biti obuhvaćeni svi oni postupci koji mogu okvalificirani kao ratni zločini nad ratnim zarobljenicima. Pošto smo čuli što je u optužnici mogu zmisliti da bi u budućnosti mogla biti još jedna optužnica, tako da bi mogli gledati i 'Loru 3'. Za neke zločine Vrhovni je sud presudio, činjenice su raspoložive i jasno je, kaže Teršelić, da se onda mogu upisati i na spomen-ploču, a druge će se utvrditi u godinama pred nama.“