Nijedan sistem zaštite i spašavanja država regiona ne može funkcionisati samostalno u slučaju razornih elementarnih nepogoda. Zato su Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina uspostavile saradnju koja se za sada najčešće integriše u slučajevima ljetnjih požara duž Jadrana. Ali kako je crnogorska obala trusno područje, Zdravka Šljukića iz budvanske Službe zaštite i spašavanja, pitamo koliko smo spremni za odgovor na elementarne nepogode, poput razornog zemljotresa koji je pogodio Crnogorsko primorje 1979. sa katastrofalnim posljedicama:
"Mislim da smo, možda ne još sto posto, ali u svakom slučaju spremni u velikom obimu. Moramo se prvenstveno osloniti sami na svoje snage, dokle ne bi došla pomoć iz okruženja".
A na pomoć iz okruženja, ako zatreba, neće se dugo čekati - pokazala je Združena vježba deset zemalja regiona ne kojoj je demonstrirana pomoć unesrećenima iz vazduha, u moru, pod ruševinama, u saobraćajnoj nezgodi, i pri akcidentnim situacijama:
Osim osposobljenih ljudi, i oprema je važan dio sistema spašavanja. Crna Gora je konačno dobila dva air traktora za gašenje požara koji pustoše jug i njegovo zaleđe posebno tokom ljetnjih mjeseci. U Hrvatskoj, na primjer, otišlo se korak dalje, pa nam Milivoje Hučeljuk pokazuje bespilotnu letjelicu s kamerom koja služi za sakupljanje informacija:
Sa «Združene vježbe» zaštite i spasavanja u slučaju prirodnih i tehnoloških nesreća, Foto: Savo Prelević
"Osnovna namjena aviona je izviđanje nadzora gašenja požara, prikupljanje informacija o tome što se dešava na požaru, gdje su snage, i te informacije se prosljeđuju direktno na terenu i do zapovjedništva, tako da se drugi zrakoplovi ne moraju koristiti za izviđanje jer oni su namjenski odredjeni za prevoz, za gašenje, teret i ljude, i onda je neracionalno njih podizati. Puno je učinkovitije podići ovakav specijalizirani zrakoplov koji je i neuporedivo jeftiniji".
Rekonstrukcija domaćeg sistema zaštite i spašavanja u skladu sa standardima Evrope uvezuje preduzeća koja posjeduju radne mašine, a građani se ponovo organizuju kroz civilnu zaštitu. Neki će se sjetiti ONO i DSZ. Zdravko Šljukić:
"Već ima i dva mjeseca da je formirana i Civilna zaštita u Budvi. Mi smo birali mlade momke, momke koji bi mogli u datom momentu reagovati i odgovoriti izazovu. U slučaju nepogode ili nesreće aktivirala bi se i civilna zaštita, a Služba zaštite i spašavanja svakako prva, a sve ostale ekipe bi radile u saradnji sa njom. Radne organizacije stavile bi se na raspolaganje ljudstvom i mašinama na raspolaganje Službi zaštite i pomoći u saniranju posljedica vanrednih situacija".
RSE: '79. godine je nakon zemljotresa u Crnoj Gori ispoljena velika solidarnost, koliko se danas oslanjati na solidarnost u sličnim situacijama?
Šljukić: Skoro 70 posto ljudi koji se ovdje nalaze na ovoj združenoj vježbi mi je poznato, mi se svi ovjde poznajemo jer smo bili 2006. godine u Zadru, prošle godine smo bili u Splitu, 2008. godine je bila vježba u Tivtu. Svakako je akcenat na to da se ljudi iz cijelog okruženja neposredno zbliže i stalno komuniciraju, da u slučaju neke vanredne situacije mogu lakše iskomunicirati medjusobnu pomoć.
Mislim da smo, možda ne još sto posto, ali u svakom slučaju spremni u velikom obimu. Moramo se prvenstveno osloniti sami na svoje snage, dokle ne bi došla pomoć iz okruženja.
A na pomoć iz okruženja, ako zatreba, neće se dugo čekati - pokazala je Združena vježba deset zemalja regiona ne kojoj je demonstrirana pomoć unesrećenima iz vazduha, u moru, pod ruševinama, u saobraćajnoj nezgodi, i pri akcidentnim situacijama:
Osim osposobljenih ljudi, i oprema je važan dio sistema spašavanja. Crna Gora je konačno dobila dva air traktora za gašenje požara koji pustoše jug i njegovo zaleđe posebno tokom ljetnjih mjeseci. U Hrvatskoj, na primjer, otišlo se korak dalje, pa nam Milivoje Hučeljuk pokazuje bespilotnu letjelicu s kamerom koja služi za sakupljanje informacija:
"Osnovna namjena aviona je izviđanje nadzora gašenja požara, prikupljanje informacija o tome što se dešava na požaru, gdje su snage, i te informacije se prosljeđuju direktno na terenu i do zapovjedništva, tako da se drugi zrakoplovi ne moraju koristiti za izviđanje jer oni su namjenski odredjeni za prevoz, za gašenje, teret i ljude, i onda je neracionalno njih podizati. Puno je učinkovitije podići ovakav specijalizirani zrakoplov koji je i neuporedivo jeftiniji".
Rekonstrukcija domaćeg sistema zaštite i spašavanja u skladu sa standardima Evrope uvezuje preduzeća koja posjeduju radne mašine, a građani se ponovo organizuju kroz civilnu zaštitu. Neki će se sjetiti ONO i DSZ. Zdravko Šljukić:
Svakako je akcenat na to da se ljudi iz cijelog okruženja neposredno zbliže i stalno komuniciraju, da u slučaju neke vanredne situacije mogu lakše iskomunicirati medjusobnu pomoć.
"Već ima i dva mjeseca da je formirana i Civilna zaštita u Budvi. Mi smo birali mlade momke, momke koji bi mogli u datom momentu reagovati i odgovoriti izazovu. U slučaju nepogode ili nesreće aktivirala bi se i civilna zaštita, a Služba zaštite i spašavanja svakako prva, a sve ostale ekipe bi radile u saradnji sa njom. Radne organizacije stavile bi se na raspolaganje ljudstvom i mašinama na raspolaganje Službi zaštite i pomoći u saniranju posljedica vanrednih situacija".
RSE: '79. godine je nakon zemljotresa u Crnoj Gori ispoljena velika solidarnost, koliko se danas oslanjati na solidarnost u sličnim situacijama?
Šljukić: Skoro 70 posto ljudi koji se ovdje nalaze na ovoj združenoj vježbi mi je poznato, mi se svi ovjde poznajemo jer smo bili 2006. godine u Zadru, prošle godine smo bili u Splitu, 2008. godine je bila vježba u Tivtu. Svakako je akcenat na to da se ljudi iz cijelog okruženja neposredno zbliže i stalno komuniciraju, da u slučaju neke vanredne situacije mogu lakše iskomunicirati medjusobnu pomoć.
