Većina Hrvata u BiH smatra kako bi izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu koje predlaže hrvatska Vlada mogle dovesti u pitanje njihov status i prava.
Predloženim izmjenama, ukoliko prođu saborsku proceduru, praktično bi se ukinula mogućnost prebivališta u dvije zemlje, a policiji i tijelima uprave bi se dale znatno veće ovlasti pri provjeri i brisanju iz evidencije osoba koje doista ne žive u Hrvatskoj.
Osim zabrinutosti, prije svega kod izbjeglica iz BiH koje i dalje žive u Hrvatskoj, javile su se i spekulacije kako je to osveta HDZ-a što njihov kandidat na predsjedničkim izborima Andrija Hebrang nije dobio podršku bh. Hrvata.
Toni Doko rođen je u Mostaru, gdje i danas živi i radi. Rat je proveo u Crikvenici. Poput svojih roditelja i starijeg brata, posjeduje ličnu kartu iz Mostara i osobnu iskaznicu iz Crikvenice. Ne namjerava napustiti BiH ukoliko se usvoji zakon kojim se ukida dvojno prebivalište, ali i dodaje da postoje mnogi koji će na to biti prinuđeni:
„Pa, imam dvojno prebivalište. Ne živim od toga, jer nemam nikakve pomoći od Hrvatske. Živim ovdje i radim. Mislim da ima puno ljudi koji rade u Hrvatskoj i da im je to jedini izvor financija.“
Izmjenama zakona prebivalištu, iz evidencije prebivališta na teritoriju Republike Hrvatske biće izbrisane osobe za koje se utvrdi da stvarno ne prebivaju na prijavljenoj adresi.
Ta bi odredba oko 90.000 bh. Hrvata mogla natjerati da se opredjele za prebivališta u Hrvatskoj, posebno Hrvate Posavine, dodaje predsjednik udruge hrvatskih povratnika Feniks iz Dervente, Ivan Brico. On podsjeća da veliki broj povratnika i danas praktički žive od Republike Hrvatske:
„Evo, ja sam radni staž odradio u Hrvatskoj i ostvario penziju i zdravstveno osiguranje. Ne može mene neko odjaviti iz Hrvatske, jer ja sam tamo plaćao svoje zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje. Ja se slažem samo da ukinu da se ne može glasati na dva mjesta.“
Udruženju Feniks podnijeto oko 5.000 zahtjeva za povratak Hrvata koji nakon rata žive u Republici Hrvatskoj. Navedeni zakon, smatra Brico, njihov će povratak sigurno spriječiti:
„Svako ide tamo gdje ima ipak neki izvor finansiranja života.“
Tomislav Tomljanović, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS i sam je korisnik dvojnog prebivališta. Nacrt zakona o ukidanju dvojnog prebivališta najoštrije osuđuje:
„Kad bi se jednim takvim oštrim potezom natjeralo da se odreknu jednog prebivališta, vjerovatno bi došlo do ponovnog egzodusa najvećeg broja građana koji su se vratili i koji su u statusu povratka.“
Premijer Vlade ZHK Zvonko Juršić podsjeća da je i na području Hercegovine također veliki broj osoba koji na osnovu prebivališta u RH ostvaruju prava iz socijalne i zdravstvene zaštite. Ljudi su jednostavo bili primorani to učiniti jer u BiH ova pitanja nisu na najbolji način riješena, kaže za naš radio Jurišić:
„Ja znam da iz Vrane oko 400 ljudi radi u Hrvatskoj, a koji su preko vikenda stvarno u Vrani. Takvih je veliki broj i iz Hercegovine, jedan manji je broj - majke rodilje, koje ostvaruju porodiljnu naknadu u Republici Hrvatskoj, koja je značajna u odnosu na BiH gdje je ili nikakva ili je puno manja.“
U HDZ-u BiH strahuju da će se veliki broj bh. Hrvata na kraju ipak odlučiti na prebivalište u Hrvatskoj, a što bi se moglo odraziti na biračke spiskove u BiH. Zbog toga se nadaju skorom sastanku sa hrvatskom premijerkom kako bi stvari do kraja pojasnili. Marinko Čavar, član Predsjedništva HDZ BiH ipak dodaje:
„Mislim da će hrvatska Vlada i hrvatski Sabor voditi računa o tome da što manje ukinu prava, a što više ukinu nezakonitosti.“
Bojazan hrvatskih političara, ali i građana, u BiH ipak je pretjerana. Prema mišljenju Ivana Bagarića, zastupnika dijaspore u hrvatskom Saboru, ovaj zakon se neće odnositi na osobe koje su u programu povratka, kaže Bagarić, aludirajući na zabrinutost Posavljaka, i dodaje:
„Dakle, ako je netko prijavljen u Hrvatskoj i ako ima pravo na porodiljnu naknadu, što se mene tiče, kao zastupnika Hrvata izvan Hrvatske, ja ću i dalje davati potporu da ta osoba ima sve naknade koje je imala i do sada. Ja ne vidim u tome problem. Međutim, problem se javlja ondje gdje to ljudi masovno zlorabe i što nije opravdano. Ako vi imate u jednom Imotskom, jedno selo i jednu kuću – ako je to istina što se sada govori – na koje je prijavljeno 300-400 ljudi, pa to je normalno da će se to morati urediti i raščistiti.“
Navode kako je Jadranka Kosor pokrenula ovo pitanje kako bi se „kaznili“ Hrvati u BiH jer su svoj glas većinom dali Milanu Bandiću, a ne kandidatu HDZ-a u predsjedničkim izborima Bagarić - inače član HDZ-a 1990 – naziva apsurdnim, obzirom da se na zakonu radi više od četiri godine.
Predloženim izmjenama, ukoliko prođu saborsku proceduru, praktično bi se ukinula mogućnost prebivališta u dvije zemlje, a policiji i tijelima uprave bi se dale znatno veće ovlasti pri provjeri i brisanju iz evidencije osoba koje doista ne žive u Hrvatskoj.
Osim zabrinutosti, prije svega kod izbjeglica iz BiH koje i dalje žive u Hrvatskoj, javile su se i spekulacije kako je to osveta HDZ-a što njihov kandidat na predsjedničkim izborima Andrija Hebrang nije dobio podršku bh. Hrvata.
Toni Doko rođen je u Mostaru, gdje i danas živi i radi. Rat je proveo u Crikvenici. Poput svojih roditelja i starijeg brata, posjeduje ličnu kartu iz Mostara i osobnu iskaznicu iz Crikvenice. Ne namjerava napustiti BiH ukoliko se usvoji zakon kojim se ukida dvojno prebivalište, ali i dodaje da postoje mnogi koji će na to biti prinuđeni:
„Pa, imam dvojno prebivalište. Ne živim od toga, jer nemam nikakve pomoći od Hrvatske. Živim ovdje i radim. Mislim da ima puno ljudi koji rade u Hrvatskoj i da im je to jedini izvor financija.“
Izmjenama zakona prebivalištu, iz evidencije prebivališta na teritoriju Republike Hrvatske biće izbrisane osobe za koje se utvrdi da stvarno ne prebivaju na prijavljenoj adresi.
Ta bi odredba oko 90.000 bh. Hrvata mogla natjerati da se opredjele za prebivališta u Hrvatskoj, posebno Hrvate Posavine, dodaje predsjednik udruge hrvatskih povratnika Feniks iz Dervente, Ivan Brico. On podsjeća da veliki broj povratnika i danas praktički žive od Republike Hrvatske:
„Evo, ja sam radni staž odradio u Hrvatskoj i ostvario penziju i zdravstveno osiguranje. Ne može mene neko odjaviti iz Hrvatske, jer ja sam tamo plaćao svoje zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje. Ja se slažem samo da ukinu da se ne može glasati na dva mjesta.“
Udruženju Feniks podnijeto oko 5.000 zahtjeva za povratak Hrvata koji nakon rata žive u Republici Hrvatskoj. Navedeni zakon, smatra Brico, njihov će povratak sigurno spriječiti:
„Svako ide tamo gdje ima ipak neki izvor finansiranja života.“
Tomislav Tomljanović, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS i sam je korisnik dvojnog prebivališta. Nacrt zakona o ukidanju dvojnog prebivališta najoštrije osuđuje:
„Kad bi se jednim takvim oštrim potezom natjeralo da se odreknu jednog prebivališta, vjerovatno bi došlo do ponovnog egzodusa najvećeg broja građana koji su se vratili i koji su u statusu povratka.“
Premijer Vlade ZHK Zvonko Juršić podsjeća da je i na području Hercegovine također veliki broj osoba koji na osnovu prebivališta u RH ostvaruju prava iz socijalne i zdravstvene zaštite. Ljudi su jednostavo bili primorani to učiniti jer u BiH ova pitanja nisu na najbolji način riješena, kaže za naš radio Jurišić:
„Ja znam da iz Vrane oko 400 ljudi radi u Hrvatskoj, a koji su preko vikenda stvarno u Vrani. Takvih je veliki broj i iz Hercegovine, jedan manji je broj - majke rodilje, koje ostvaruju porodiljnu naknadu u Republici Hrvatskoj, koja je značajna u odnosu na BiH gdje je ili nikakva ili je puno manja.“
U HDZ-u BiH strahuju da će se veliki broj bh. Hrvata na kraju ipak odlučiti na prebivalište u Hrvatskoj, a što bi se moglo odraziti na biračke spiskove u BiH. Zbog toga se nadaju skorom sastanku sa hrvatskom premijerkom kako bi stvari do kraja pojasnili. Marinko Čavar, član Predsjedništva HDZ BiH ipak dodaje:
„Mislim da će hrvatska Vlada i hrvatski Sabor voditi računa o tome da što manje ukinu prava, a što više ukinu nezakonitosti.“
Bojazan hrvatskih političara, ali i građana, u BiH ipak je pretjerana. Prema mišljenju Ivana Bagarića, zastupnika dijaspore u hrvatskom Saboru, ovaj zakon se neće odnositi na osobe koje su u programu povratka, kaže Bagarić, aludirajući na zabrinutost Posavljaka, i dodaje:
„Dakle, ako je netko prijavljen u Hrvatskoj i ako ima pravo na porodiljnu naknadu, što se mene tiče, kao zastupnika Hrvata izvan Hrvatske, ja ću i dalje davati potporu da ta osoba ima sve naknade koje je imala i do sada. Ja ne vidim u tome problem. Međutim, problem se javlja ondje gdje to ljudi masovno zlorabe i što nije opravdano. Ako vi imate u jednom Imotskom, jedno selo i jednu kuću – ako je to istina što se sada govori – na koje je prijavljeno 300-400 ljudi, pa to je normalno da će se to morati urediti i raščistiti.“
Navode kako je Jadranka Kosor pokrenula ovo pitanje kako bi se „kaznili“ Hrvati u BiH jer su svoj glas većinom dali Milanu Bandiću, a ne kandidatu HDZ-a u predsjedničkim izborima Bagarić - inače član HDZ-a 1990 – naziva apsurdnim, obzirom da se na zakonu radi više od četiri godine.
