Proizvodi za ličnu i higijenu prostora bez obzira na veličinu i pakovanje moraju imati i deklaracije na Brajevom pismu, naglasio je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Jovo Rabrenović iz Ministarstva ekonomije, nakon što su se privrednici oštro usprotivili ovoj odredbi Pravilnika, koju je ministarstvo usvojilo kao dio planiranih izmjena Zakona o zaštiti potrošača.
U Crnoj Gori i ranije je postojala zakonska obaveza da dva proizvoda, šampon za kosu i deterdžent za pranje rublja, budu deklarisani i na Brajevom pismu, međutim, ta norma je, prema ocjenama Zaštitnika za ljudska prava, diskriminisala osobe sa oštećenim vidom a ni trgovci je nijesu poštovali, kaže Rabrenović.
"Pa je Ministarstvo u junu izradilo novi Pravilnik i usvojilo sve zahtjeve Saveza slijepih i preporuke Zaštitnika. A to znači da proizvodi za ličnu i higijenu prostora bez obzira na veličinu i pakovanje moraju imati i deklaracije na Brajevom pismu. I već par mjeseci taj Pravilnik je na snazi. Novi Pravilnik je usvojen jer smo prethodnim, prema ocjenama Zaštitnika, povrijedili čitav niz zakona, Ustav i iznad svega Konvenciju Ujedinjenih nacija (UN) o zabrani diskriminacije", objasnio je Rabrenović.
Pravilnik da proizvodi za ličnu i higijenu prostora koji treba da sadrže i deklaraciju na Brajevom pismu u skupštinskoj je proceduri kao podzakonski akt u okviru Izmjena Zakona o zaštiti potrošača.
Međutim, Privredna komora Crne Gore (PKCG) je pokrenula inicijativu da se Pravilnik stavi van snage, pozivajući se upravo na evropska pravna rješenja. Na sjednici Odbora za ekonomiju u ponedjeljak su privrednici saopštili da takve norme nemaju ni mnoge evropske države.
'Zbog dvjesta ljudi da trošimo milione eura'
Kako je na sjednici kazao Jovan Lekić iz Privredne komore, Crna Gora nema ni tehničke uslove za štampanje deklaracija na Brajevom pismu.
"Mi zbog dvjesta ljudi koji samo znaju da čitaju Brajevo pismo treba od Rožaja do Ulcinja da lijepimo svu Crnu Goru i da trošimo milione eura za ove deklaracije. Postoji jedan štampač kod nas u Crnoj Gori, koji ima kapacitete koji ne mogu da stižu potrebe privrede ni jednog objekta”, tvrdi Lekić.
Stavovi privrednika su izazvali oštru reakciju Saveza slijepih Crne Gore čiji je predsjednik Goran Macanović pozvao dio privrednika da prestane da "prebrojava koliko osoba sa oštećenim vidom ima Crna Gora" i da poštuju zakon. On tvrdi da je dio trgovačkog lobija kriv što ni prethodni zakon godinama nije zaživio u praksi, navodeći da privrednici tokom izrade novog pravilnika nijesu imali prijedloge već samo zahtjev da se Pravilnik stavi van snage.
Macanović za RSE tvrdi da i sada taj isti dio privrednika ustaje protiv prava osoba sa oštećenim vidom.
"Odmah po donošenju prve zakonske obaveze još 2013. godine trgovci su se usprotivili deklarisanju proizvoda na Brajevom pismu sa istom pričom kao i danas. A do sad je obilježavano oko 550 proizvoda iz kruga šampona i tečnog deterdženta. Taj se krug sada novim pravilnikom proširuje. Ne znam koji je to tačan broj, moguće da je lista od 1200 proizvoda. Ali nije tačno da bi proizvodi poskupili 10 posto kako tvrdi predstavnici PK", kaže Macanović.
On demantuje navode Lekića da Crna Gora nema tehničke za štampu deklaracija na Brajevom pismu, navodeći da Savez slijepih štampa i za potrebe saveza država iz okruženja.
Poslanici, pak, od Ministarstva ekonomije traže da pronađe rješenje prihvatljivo i za privrednike i za osobe sa oštećenim vidom.
"Ljudska prava su univerzalna i nedjeljiva. Teško da mi možemo u ovom trenutku napraviti pravilan rez. Na jednoj strani uvijek mora biti teret odnosno, neka strana opterećena”, kazao je Rabrenović iz Ministarstva ekonomije.
Slično je mišljenje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevica.
"Razumijem senzibilitet i razumijem osjećaj, imamo ga svi. Svaki živ čovjek će ga imati za te stvari. Ali, s druge strane, moramo voditi računa da 'dara ne pređe mjeru', poručio je Konjević.
'Osobe sa oštećenim vidom bez Brajevog pisma nepismene'
Iz Saveza slijepih demantuju i tvrdnje privrednika o milionskim, dodatnim troškovima trgovaca za štampanje deklaracije na Brajevom pismu, navodeći koliko je potrošeno za tri godine tokom primjene prethodne zakonske obaveze za dva proizvoda:
"Za 200.000 brošura i preko tri miliona naljepnica trgovci su do danas ukupno potrošili oko 77.000 eura, od čega domaći nešto više od 55.000 eura", precizirao je Macanović.
Na pitanje RSE kakva je praksa u susjednoj Hrvatskoj, državi Evropske unije(EU), direktorica hrvatskog Saveza Slijepih Andreja Veljača kaže, da uprkos inicijativi Saveza "nema zakona o hrvatskoj Brajici”, što bi, pojašnjava, bio temelj za slično zakonsko rješenje kakvo ima Crna Gora.
Veljača kaže da su osobe sa oštećenim vidom bez Brajevog pisma nepismene i da zbog društveno odgovornog poslovanja pojedini hrvatskih proizvođači štampaju deklaracije na Brajevom pismu.
"Ti su proizvodi svakako u manjini. Možda pet posto od ukupne robe. Ali izdvojiću u ovom dijelu lijekove koji su označeni. Jer su farmaceutske tvrtke dužne označavati lijekove na Brajici. Tako da je sve više proizvoda u ljekarnama označeno”, objašnjava za RSE Veljača.
Svakodnevni život osoba sa oštećenim vidom bio bi značajno lakši ako bi se u trgovinama mogla kupiti roba označena na njima pristupačan način jer bi makar znali šta kupuju, kaže Božidar Denda direktor crnogorske Biblioteke za slijepe i osoba sa oštećenim vidom.
"Praksa, koja je na snazi u Crnoj Gori, i mnogim državama, da se u apotekama ljekovi označavaju Brajevim pismom je nešto što je od velikog značaja. Tako isto bi bilo jako važno da potrošači proizvode u širokoj potrošnji mogu kupovati na način da im bude dostupan naziv tih proizvoda. S obzirom na činjenicu da je Brajevo pismo autentično pismo lica sa oštećenim vidom onda je jasno, i samo se po sebi razumije, da je to jedan od načina da potrošači imaju pregled šta kupuju. I makar nazive artikala da imaju dostupne u njima pristupačnom obliku, ako ne i deklaraciju i opis", kaže za RSE Božidar Denda.
I Crna Gora ima primjere dobre prakse i brojna uputstva štampana na Brajevom pismu, kaže Goran Macanović, koji objašnjava da je to i zakonska obaveza na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije.
Donošenje novog zakona o Zaštiti potrošača je obaveza Crne Gore u pregovorima sa EU, u okviru poglavlja 28, ali sporni Pravilnik nije obaveza koju Crna Gora "mora ispuniti i prenijeti u svoj pravni sistem”, kaže Jovo Rabrenović iz Ministarstva ekonomije.
"Izmjene zakona su dio obaveza u pregovorima o pristupanju, ali i u cilju preuzimanja najboljih praksi i standarda iz EU. Osim toga, izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača uslijedile su i u cilju ispunjenja završnih mjerila, odnosno preduslova za zatvaranje pregovora u okviru Poglavlja 28 ( Zaštita potrošača i i zdravlja), precizira za RSE Amina Bajrović Kuč koordinatora radne grupe za Poglavlje 28.
Podsjetimo, decembra 2014. Crna Gora je u pregovorima sa EU otvorila Poglavlje 28 o zaštiti potrošača i zdravlja.
Facebook Forum