Sjedinjene Države duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi predloženi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobode izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori, NATO savezniku i kandidatu za EU saopšteno je Radiju Slobodna Evropa(RSE).
Na upit RSE da prokomentarišu najavu koalicije "Za budućnost Crne Gore", koja okuplja proruske stranke bivšeg Demokratskog fronta, da će predložiti usvajanje zakona o stranim agentima iz Stejt Departmenta su ocijenili da bi to ograničilo djelovanje civilnog društva:
"Takav zakon bi mogao ograničiti prostor za građansko djelovanje, stigmatizovati organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i ometati kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica. Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme."
Da je potrebno hitno predložiti Zakon o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori - koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) saopštila je 9. oktobra.
Njime bi se, kako su naveli, uredilo "funkcionisanje stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku".
Koaliciju čine proruske partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) - Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića.
Andrija Mandić je predsjednik Skupštine Crne Gore.
Iz Ambasade SAD u Podgorici je RSE saopšteno da nijesu vidjeli detalje prijedloga Zakona o stranim agentima koalicije ZBCG i da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se koalicija pozvala.
Mandić pojasnio da će inicirati zakon po ugledu na američki
Nakon burnih reakcija opozicije i nevladinog sektora, dan kasnije, iz koalicije na čelu sa Andrijom Mandićem su saopštili da će se koncept Predloga zakona o agentima stranog uticaja zasnivati na Zakonu o registraciji stranih agenata u Sjedinjenim Američkim Državama (FARA).
"Ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta".
Sličnu argumentaciju koristio je i Milorad Dodik, predlažući usvajanje Zakona o stranim agentima u bh. entitetu Republika Srpska:
"On će biti doslovno prepisan zakon SAD. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti, samo umjesto onoga što piše Sjedinjene Američke Države, biće napisano Republika Srpska".
U Mandićevoj koaliciji kažu da američki Zakon zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u njihovom Ministarstvu pravde.
Međutim, Zakon FARA se odnosi na drugačija pitanja od onih koja regulišu rad nevladinih, neprofitnih organizacija.
Prema ovom zakonu, "strani agenti" su pojedinci koji djeluju pod direktivama stranih država, bave se političkim aktivnostima, prikupljaju novac ili djeluju pod naredbom pretpostavljenih, u kontaktu sa američkim vlastima.
FARA zakon nastao je 1938. sa ciljem suzbijanja nacističke, a kasnije boljševičke propagande. Naknadnim doradama zakon targetira pranje novca, korupciju, terorizam i zaobilaženje sankcija.
Zato je, reagujući na pojašnjenje Mandića, opozicioni Evropski savez saopštio da bi, ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, "kolege iz Mandićeve koalicije bile prve kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi".
"Jer oni predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje".
FARA je u skladu s međunarodnim obavezama SAD u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija, navedeno je iz Ambasade.
Zahtjev dijela parlamentarne većine u Crnoj Gori za uvođenje Zakona o stranim agentima, nevladine organizacije i opozicija ocijenili su ozbiljnom prijetnjom po demokratiju i evropske integracije.
Za ovu inicijativu stranke Demokratskog fronta nijesu dobili podršku ostalih partija sa kojima su na vlasti, Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) premijera Spajića.
Demokrate su ocijenile da "ona nije dobra" dok su iz PES naveli da oni baštine "EU standarde demokratije i opredijeljenost članstvu u NATO".
Opzicija je oštro kritikovala najavu stranaka bivšeg Demokratskog fronta.
Ovakav zakon postoji u Rusiji i Gruziji a njegove varijacije u još nekim zemljama poput Bjelorusije i Slovačke.
Zbog njega je Gruziji praktično prekinut proces evropskih integracija.
