U Hrvatskoj ne vlada preveliki entuzijazam oko koristi za Hrvatsku od berlinskog mini-summita održanog u četvrtak. Iz Vlade poručuju da je stabilno susjedstvo hrvatski interes, a što se tiče ekonomskog aspekta, analitičari upozoravaju da se opet primijetilo da Hrvatska nema ekonomsku strategiju.
„Relaksirajući sastanak kakvih manjka“, tako je hrvatski premijer Zoran Milanović ocijenio berlinski skup.
„Hrvatska s niti jednom zemljom nema potpisan ugovor o granici i to vidim kao jedan od zadataka pred sobom da barem probamo sa Srbijom, ako već ne možemo s drugima, doći do nekog rješenja“, konstatirao je premijer.
Milanović je kazao kako je i infrastruktura bila tema, s tim da bi Pelješki most krenuo prije nego Jadransko-jonska auto cesta.
Dobar dio berlinskog mini-summita bio je posvećen i ekonomiji, pa je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić povezala u jednoj rečenici političke i gospodarske aspekte skupa:
„Da bi Hrvatska na dugi rok osigurala svoju sigurnost i stabilnost, dvije su stvari ključne. Jedno je stabilnost i sigurnost neposrednog okruženja, i drugo je – energetska neovisnost“, navela je Pusić.
Njemački ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel naglasio je interes njemačkih investitora za turizam i prednosti što ih pruža jadranska obala. A hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasak je stavio upravo na energetiku, koja je veći prioritet nego Jadransko-jonska auto-cesta.
„Jadransko-jonski plinovod (IAP) kao odvojak TAP-a (Trans-Adria Pipeline – pravac za dopremu plina od Azerbejdžana do Italije) je u prioritetu , kompresorske stanice koje moraju osigurati plin ne za Hrvatsku, nego za srednju Europu – Mađarsku, Slovačku, Austriju. Moramo dogovoriti kako ćemo financirati terminal za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na Krku, kojim dijelom će sudjelovati Europska komisija i njeni fondovi, pa drugi investicijski projekti Janafa (Jadranskog naftovoda) koji se prate, investicijski projekti Hrvatske elektroprivrede za bazne energije kako regija ne bi bila i dalje uvoznik energije... Na nove izvore plina svi računaju. To bi nama koristilo, ali i svima drugima. Ako se nakon nekoliko godina istraživanja u jadranskom podmorju dogodi nova proizvodnja, onda će naši susjedi dobiti jeftin plin iz Hrvatske, sigurno jeftiniji nego onaj što dolazi brodovima s drugog kraja svijeta“, kazao je Vrdoljak.
Ovo višeglasje u izjavama hrvatskih dužnosnika povodom istog skupa za urednika business-magazina“Lider“ Miodraga Šajatovića još je jedan dokaz kako Hrvatska nikako da definira svoje gospodarske prioritete.
„Rekao bih da je jako bitno otići na bilo koji sastanak pripremljen, bilo da je riječ o firmi ili državi – svejedno, a bojim se da zemlja poput Hrvatske i Vlade – uključujući i prošlu i ovu - nemaju jasan smjer u kojem idu. I sad, ako ti nemaš svoje pozicije jasno definirane, onda se dogodi da svatko od naših ministara priča o jednom, drugom i trećem. Kada nemaš svoj prioritet, onda – kada dođeš na jedan takav sastanak - sve to ispadne ovako nepovezano, kao što imam osjećaj da je ispalo u Njemačkoj“, ocjenjuje Šajatović.
HDZ-ova eurozastupnica i predsjednica stranačkog Odbora za regionalni razvitak i EU fondove Ivana Maletić je na naše pitanje o koristima i porukama sa berlinskog mini-summita podsjetila da je Hrvatska dio za Europsku uniju izuzetno važne i zanimljive makro-regije koju čine četiri članice EU – Italija, Slovenija, Hrvatska i Grčka – i četiri nečlanice – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija.
„Hrvatska je – kao i ostale države – dobila jasne poruke da je važno biti aktivan, da je važno sada sudjelovati u pripremi dokumenata, u strateškom promišljanju što je naš nacionalni interes, a u kontekstu te makro-regije. Znači se da Hrvatska mora tome pridružiti i biti dio tog jednog procesa koji se na razini Unije pokreće za ovu novu makro-regiju. To je ta jasna poruka“, smatra Maletić.
Zanimljivo je dodati i kako će Slovenija će podržati projekt Jadransko-jonske autoceste, ali kao tranzitna država daje prioritet modernizaciji željezničke infrastrukture na pruzi između Muenchena i Istanbula, kako je izjavio slovenski ministar gospodarstva Metod Dragonja.
Kada smo već na Jadransko-jonskoj auto-cesti, dodajmo kako jedna televizija primjećuje da njemačka kancelarka Angela Merkel – suprotno očekivanjima – u završnoj riječi berlinskog skupa nije spomenula ni Jadransko-jonsku auto-cestu ni Pelješki most.
