Koliko pandemija COVID-19 ugrožava karijere žena pokazuje podatak iz Sjedinjenih Država gdje je samo u septembru mjesecu 865.000 žena napustilo posao u odnosu na 216.000 muškaraca, kako piše Harvard Business Review. Nadalje, svaka četvrta žena razmišlja o napuštanju posla ili smanjenju radnih sati.
Kako se majke nose sa poslom uz brigu o djeci, održavanjem kuće i postavljanju granica između poslovnih i kućanskih obaveza?
Žene između posla, porodice i pandemije
Prema nedavno objavljenoj studiji Žene na random mjestu (Women in the Workplace) pokazuje se da, ne samo da majke rade više od očeva tokom pandemije, već su majke duplo više zabrinute da će se njihov učinak u radu negativno ocijeniti zbog obaveza koje imaju oko brige o djeci.
Jedna od potpredsjednica američke korporacije koja je intervjuisana za potrebe studije ovako je izrazila svoje zabrinutosti:
"Brinem da je moj učinak na poslu pod lupom jer se brinem o djeci. Ako odem od ekrana ili ako propustim neki poziv, oni će da se zapitaju gdje sam ja. Imam osjećaj da stalno moram biti na oprezu i spremna da odgovorim momentalno bilo kome. A, ako se to ne dešava, onda će se to negativno odraziti na moj posao."
Studija Žene na random mjestu, koju izvodi LeanIn.org and McKinsey & Company je najveća studija o stanju žena u korporativnom okruženju Amerike koja je inicirana 2015. i uključivala je gotovo 600 kompanija koje su prošle kroz ispitivanja sa više od četvrt miliona ljudi koji su anketirani o njihovim iskustvima na poslu. Godine 2020. studija se bavila novim izazovima sa kojim se žene susreću na random mjestu: pandemijom COVID-19.
Žene na višim položajima nesrazmjerno su češće nego njihove muške kolege izložene iskustvima iskorištavanja na poslu. One se za oko 10 posto više osjećaju pod "pritiskom da rade više", da su "iscrpljene" i da "izgaraju" na poslu. COVID se takođe loše odrazio i na trendove u odnosu na rodnu ravnopravnost, kako pokazalo je istraživanje, "čak dva miliona žena... razmišlja o odsustvu ili odlasku sa tržišta rada". Ovakvo stanje je prvi put zabiljženo otkako se prije šest godina počelo sa studijom Žene na radnom mjestu - više žena nego muškaraca razmišljalo o dobrovoljnom izlasku s tržišta rada ili smanjenju obima posla.
Psihološki učinak pandemije na majke
Brojevi govore samo jedan dio priče. Psihološki učinci pandemije na zaposlene žene jednako su poražavajući, piše magazin Newline. Žene se u prosjeku osjećaju da im se više sudi u njihovom profesionalnom životu, posebno ako su majke koje se trude da dan podijele između zarađivanja za život i brige o svojoj djeci.
Smatraju da se njihove greške više kritikuju, a postignuća manje hvale nego što bi bila da su muškarci. Majke koje rade nerado dijele svoje "izazove u radnom životu" s kolegama ili nadređenima iz straha da ih ne dožive kao da im nešto treba, da su nesigurne ili još gore - nesposobne.
Kada se zaposlena majka u Americi brine da će na nju gledati negativno zbog odvajanja vremena za brigu o djetetu na svom radnom kalendaru ili zbog propuštanja poziva, piše The Atlantic, ono što osjeća je sukob dva duboko uvriježena američka kulturna uvjerenja - ono što sociolozi nazivaju "idealnim radnikom" i "dobrom majkom".
"Idealni radnik" je zaposlenik koji je u potpunosti predan svom poslu, radi dugo radno vrijeme i oslanja se na nekoga ko će se pobrinuti za porodične obveze. Idealni radnici ostaju kasno u kancelariji, provjeravaju e-poštu u svako doba, rijetko oduzimaju vrijeme poslu i za to dobijaju nagradu.
"Dobra majka" je potpuna suprotnost "idealnom radniku": sasvim je predana porodici, brigu za svoju djecu stavlja ispred posla za koji je plaćena. Budući da je emocionalno iscrpljuju potrebe njene djece, na poslu se doživljava rastresenom i nepouzdanom, a zbog toga bude kritikovana.
Idealni radnik i dobra majka ideološki su nespojivi. Možete biti jedno ili drugo. Nema prostora da se bude istovremeno oboje.
Šta je sa očevima?
Nasuprot tome, iskazivanje očinstva nema isti efekat na okolinu. Iako i očevi mogu doživjeti stigmu zbog ograničene fleksibilnosti, istraživanje Žene na random mjestu naglašava kako često dobiju "premija za očinstvo".
Kad se očevi, još uvijek, vide prije svega kao hranitelji porodice (a ne njegovatelji), kada očevi zahtijevaju fleksibilan pristup radu, često se na njih gleda pozitivno - kako "pomažu kod kuće" a i dalje imaju dobar učinak na poslu. Međutim, majke se prije svega vide kao njegovateljice (a ne hraniteljice). Njihovo "više rada kod kuće" često se pretpostavlja kao da će na poslu isporučiti manje.
Posljedice na ekonomiju zbog odlaska žena sa radnih mjesta
Učinci pandemije neće ostati zarobljeni unutar pojedinačnih porodica. Žene koje su ušle i preplavile plaćenu radnu snagu između 1970-ih i 2000-ih povećale su bruto domaći proizvod (BDP) za 11 posto. Žene su godinama završavale fakultete sa višim prosjekom ocjena i ulagale u karijere koje su doprinjele ekonomnskom rastu.
- MMF: Pandemija povećava ekonomsku nejednakost između žena i muškaraca
- Tkalčec: Žene su i u Njemačkoj na rubu siromaštva
Ako "istjeramo gomilu ljudi ne samo iz radne snage, već i iz dugoročnih karijernih puteva kojima idu, to će imati značajne posljedice na brzinu rasta ukupne privrede", rekao je za magazine Vox Michael Madowitz, ekonomista iz američkog Centra za napredak.
Kako podržati majke na radnom mjestu?
Harvard Business Review je razgovarao sa radnim ženama koje su istovremeno i majke – pitali su ih kako ih njihovi menadžeri podržavaju ili nepodržavaju. Sve žene su zaposlene, imaju djecu mlađu od 16 godina kod kuće i imaju partnere.
Naveli su tri načina kako im se može pomoći kako bi ostale na poslu uz brigu za porodicu u uslovima pandemije: radnim majkama treba prižiti sigurnost i jasna uputstva kad god je to moguće; imati realna očekivanja od posla; pokazati empatiju.
Facebook Forum