Piše: Rikard Jozwiak
Bila je to manje rasprava, a više klub uzajamnog divljenja kada su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Mađarske Viktor Orban i premijer Slovenije Janez Janša ove sedmice okupili online na webinaru kako bi razgovarali o budućnosti Evrope.
Događaj, koji je organizovala Fondacija za građansku Mađarsku, think-tank desnog centra povezana s Orbanovom vladajućom strankom Fidesz, održan je 8. juna.
Očekivano, nije mnogo novog i revolucionarnog proizašlo iz primjedbi konzervativnog trija, ali ono što ih ujedinjuje i potencijalno može objasniti njihov izborni uspjeh, dvije su stvari: lukava sposobnost da se pronađu neprijatelji, strani ili neki drugi, što može opravdati njihove pozicije i pokazivanje, obično preko ekonomskih parametara, koliko čine za svoje države, upozoravajući na haos kod drugih.
I dok bi mnogi u Evropskoj uniji, posebno u zapadnim državama, željeli vidjeti leđa ove gospode, vjerovatno će se neko vrijeme zadržati i imati značajan uticaj u godinama koje dolaze na Evropsku narodnu stranku desnog centra (EPP), čiji su svi oni članovi.
Možda je indikativno da je događaj nazvan "Evropa bez cenzure" - odražavajući često krhke odnose ova tri lidera sa stranim i domaćim medijima. Ovdje nisu postavljana pitanja, nije bilo kritika. To je u biti bila platforma da se govori o svim nedaćama kontinenta koliko god je neko htio bez prekida ili pojašnjenja.
Zanimljivo je da su sva trojica iznijela otprilike 20 minuta primjedbi na besprijekornom engleskom jeziku. Sa kosmopolitskom lakoćom, svaki od trojice govornika pričao je od uticaja COVID-19 do potrebe ponovnog uspostavljanja ravnoteže u Evropi nakon Brexita - što je veliki kontrast od uobičajenih konferencija za novinare na kojima se, barem Orban, na negodovanje mnogih stranih novinara, često pretvara da govori samo mađarski.
I dok su sva trojica zračila samopouzdanjem, bilo je zanimljivo gledati koliko se nerviraju zbog kritike bilo koje vrste.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još je bijesan zbog toga kako su EU i strani mediji kritikovali njegove pohvale Kini i to što je dovodio u pitanje solidarnost Brisela na početku pandemije.
Vjerovatno uznemiren nedavnim demonstracijama u Beogradu u znak protesta protiv odluke o ponovnom uvođenju restriktivnih mjera nakon porasta infekcija korona virusom, takođe je zloslutno upozorio na sigurnosna pitanja dodajući da "nema sumnje da ćemo se približiti različitim regionalnim sukobima imajući u vidu užasno tešku ekonomsku situaciju, plus politički tešku situaciju u cijeloj Evropi, plus sve opasnosti po zdravlje".
Janša, novi stari slovenski premijer, koji se posljednjih godina zbližio s Orbanom, bio je najumjereniji, ali i dalje rječit u standardnim populističkim desničarskim zapažanjima, upozoravajući da je "glavna prijetnja Evropskoj uniji i našoj budućnosti kulturološki marksizam "s ciljem stvaranja novog svijeta" demontiranjem nacije, porodice, privatnog vlasništva, privatnih škola, religije" i dodajući da je "očigledno da se velika ofanziva dešava putem masovnih medija, univerziteta, kulturne industrije, multinacionalnih institucija, nekih političkih stranaka".
Viktor Orban, mađarski premijer u posljednjoj deceniji i "bete noire" liberalne Evrope, bio je vidno opušteniji i čak se našalio da pokušava uvjeriti njemačku kancelarku Angelu Merkel da ostane na funkciji i nakon sljedeće godine, hvaleći je kao jedinog trenutno aktivnog zapadnog političara koji je doprinio padu Berlinskog zida.
Zatim je prešao na poznatu teritoriju kritikujući zapadnjake da žele da "riješe njegov demografski problem promovišući migracije", dok je opravdavao svoj i anti-migracijski stav drugih zemalja srednje Evrope rekavši da "nismo željeli da unosimo probleme drugih civilizacija u naše zemlje, jer su tokom stoljeća naše zemlje doživljavale da zajedništvo sa potpuno drugačijim kulturnim navikama u našem dvorištu može stvoriti puno poteškoća i mi nikada nismo željeli da se takva situacija ponovi".
I dok su mahali zastavama upozorenja o svim stvarima i ukazivali na nedostatke EU i drugih međunarodnih organizacija, tri gospodina su također brzo ukazala na to koliko dobro stoje ekonomski. Vučić je rekao da će Srbija, zajedno sa Mađarskom, biti najmanje pogođena usljed korona virusa ove godine.
Orban je potvrdno klimao glavom i dodao da iako je prepoznao da su ljudska prava i rodna pitanja "važni", "pravi izazov je ekonomija i konkurentnost i kako ojačati strukturu naših ekonomija" prije nego što je zaključio da "moramo priznati da [prisiljavanje] različitih kultura [da idu] u istom smjeru politički će uvijek biti kontraproduktivno i samo gubitak resursa".
Nema sumnje da su sve tri zemlje, kao i druge u srednjoj i istočnoj Evropi, u posljednje vrijeme dobro poslovale, iako je diskutabilno koliko se to svodi na njihove reforme nasuprot prednostima pripadnosti jedinstvenom tržištu EU.
No impresivne ekonomske brojke, u kombinaciji s naporima EU da se dosljedno nose sa svime, od pandemije i migracije do Brexita i kolebanja eurozone, će osigurati da će desničarski populizam i dalje biti dio evropskog političkog toka u godinama koje dolaze.
Facebook Forum