Mađarska neće dopustiti državljanima zemalja koje nisu članice Evropske unije (EU), s izuzetkom Srbije, da uđu u Mađarsku jer bi to bilo protiv zdravstvenog interesa Mađara, objavio je premijer te zemlje Viktor Orban na Facebooku u četvrtak, nakon rasprave o nedavnom prijedlogu EU-a.
O prijedlogu EU-a da države članice ponovo otvore svoje granice građanima 14 zemalja izvan bloka raspravljalo se u jutarnjim satima u mađarskom Ministarstvu unutarnjih poslova.
I Britanci moraju u karantenu
Orban je saopćio da je donesena odluka o ponovnom postavljanju koridora za putnike koji prolaze Mađarskom, objavio je Hungary Today.
Putnici iz trećih zemalja koji prolaze Mađarskom morat će koristiti označenu rutu, slično pravilima koja su vrijedila u vrijeme vrhunca epidemije koronavirusa.
“Svi koji putuju kroz Mađarsku morat će koristiti taj humanitarni koridor. Neće im se dopustiti da napuste ovaj put. Inspekcija na mađarskim granicama ostat će stroga”, naglasio je Orban.
Srbija, južna susjeda Mađarske koja je izvan EU-a, dom je velike mađarske manjine koja, prema popisu iz 2011. godine broji nešto više od 250.000 stanovnika i čini oko 3,5 posto populacije.
Prema podacima Univerziteta John Hopkins, koji prikuplja zvanične podatke vlada, u Mađarskoj su do petka, 3. jula 2020. registrirana 4.172 oboljela od COVID-a 19, 588 je preminulo i 2.752 se oporavilo.
Dok su ukinute neke mjere ograničenja, u trgovinama i javnom prijevozu obvezno je nošenje maske kako bi se održala “epidemiološka spremnost”.
U Srbiji čijim državljanima je dozvoljen ulazak u Mađarsku je, prema istim podacima, registrirano 15.195 oboljelih, 287 preminulih i 12.912 oporavljenih.
EU je u utorak, 30. jula 2020. odobrila turistička ili poslovna putovanja za državljane 14 zemalja, kako bi podržali putničku i turističku industriju.
To su Alžir, Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Crna Gora, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj. Izvan liste su sve zemlje Zapadnog Balkana, s izuzetkom spomenute Srbije, ali i Sjedinjene Američke Države i Rusija, između ostalih. Lista će biti ažurirana svake dvije sedmice. Kina se nije našla na listi budući da se od nje očekuje reciprocitet prema putnicima iz EU-a kojima je zabranjen ulaz u tu zemlju. Stanovnici Andore, Monaka, San Marina i Vatikana trebali bi se smatrati stanovnicima EU u svrhu ove preporuke, navodi se u saopćenju Vijeća EU-a.
EU je ustvari izdala preporuku članicama EU-a, što znači da članice mogu potencijalno uvesti ograničenja i za nabrojanih 14 država.
Ujedinjena Kraljevina i četiri druge države koje nisu članice EU-a, ali su dio europskog ekonomskog prostora - Švicarska, Island, Lihtenštajn i Norveška - automatski su uključene kao “sigurne”, međutim državljanima UK-a obvezna je karantena u Mađarskoj. Ukrajincima je dopušteno da uđu u Mađarsku, ali najviše na 24 sata ako ostanu unutar 30 kilometara od granice.
Osobama koje poslovno dolaze iz Južne Koreje i Japana dozvoljen je ulazak, ako su viši menadžeri firme koja je registrirana u zemlji EU-a ili Europskoga gospodarskog pojasa.
Italija, koja je među zemljama s najvećim brojem smrtnih slučajeva od COVID-a 19 na svijetu, također je rekla da će zadržati karantenska ograničenja za sve države koje nisu dio šengenskog prostora.
Sukobi Budimpešte i Brisela
Ovo nije prvi put da službena Budimpešta odbacuje preporuke pa čak i ranije uspostavljene direktive EU-a ili druge međunarodne akte koje je potpisala.
Krajem juna Mađarska je donijela nova pravila koja zahtijevaju od azilanata podnošenje zahtjeva u konzulatima u susjednim zemljama, a ne na mađarskoj granici.
Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) pozvala je vladu premijera Viktora Orbana da ukine to novo pooštravanje mađarskog azilantskog sistema, čije odredbe bi mogle značiti kršenje međunarodnog prava. Tijekom vrhunca migracijske krize 2015. godine, Orban je naredio zatvaranje južne granice Mađarske, blokirajući žičanim ogradama rutu za stotine hiljada migranata.
U pograničnom području je uspostavio migrantske tranzicijske zone u kojima su bile zatvorene stotine migranata. Europski sud je naredio zatvaranje tih zona, koje su borci za migrantska prava nazivali zatvorima, ali je Orbanova vlada odmah donijela nove kriterije za azil.
Glasnogovornik vlade saopćio je da će “nova pravila pružiti mogućnost tražiteljima azila da regulirano podnose svoje zahtjeve”.
“Ilegalna migracija protivna je mađarskim i propisima Europske unije. Stoga će, u skladu s mišljenjem mađarskog naroda, Mađarska i dalje štititi šengenske EU granice od ilegalnih migracija”, navodi se u saopćenju.
“Rat” s institucijama EU-a traje od njegova drugog premijerskog mandata 2010., otkad je donio niz zakona koji su u Bruxellesu i medijima ocijenjeni kao klizanje zemlje prema autoritarnom sistemu.
Godine 2011. mađarski parlament u kojem Orbanov Fidesz ima većinu, donio je novi zakon o medijima, koji su na Zapadu komentirali kao pokušaj vladajućih da potpuno preuzme nadzor nad medijima. Potom je je izmijenjen Ustav i doneseno novo zakonodavstvo koje je, prema procjeni briselskih institucija, ugrozilo neovisnost sudstva, neovisnost mađarske centralne banke i sistem zaštite podataka.
Orban je nekoliko puta istaknuo da je ponosan jer su u Ustav unijeli kršćanske vrijednosti, misleći prije svega na stroži zakon o pobačaju i definicije (heteroseksualnog) braka, predstavljajući se kao branitelj kršćanskih vrijednosti u Europi koja je, kako je više puta kazao, “ugrožena najezdom muslimana”, misleći na migrante s Bliskog Istoka i drugih regija. I dobri odnosi Orbana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom odavno predstavljaju trn u oku čelnika na zapadu Europske unije.
Institut Nezopont, mađarska agencija za ispitivanje javnog mišljenja, objavio je rezultate ankete prema kojoj većina od 62 posto ispitanika podržava poteze premijera Orbana u borbi protiv epidemije i oko 42 posto podržava njegovu stranku Fidesz.
