EU zaprijetila je mogućom suspenzijom bezviznog režima građanima zemalja Zapadnog Balkana nakon što su ministri unutrašnjih poslova nekoliko evropskih zemalja upozorili na porast broja “lažnih azilanata”. BiH za sada nema razloga za zabrinutost, ali se mora pridržavati utvrđenih obaveza, dok bi građani trebali vjerovati samo zvaničnim informacijama, a ne lažnim obećanjima, navode u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Pojedini građani BiH su putovanje bez viza u evropske zemlje shvatili kao mogućnost naseljavanja u zemljama visokog životnog standarda.
Ali, nakon pokušaja da dobiju azil zbog teške ekonomske situacije, morali su nazad u svoju zemlju, siromašniji za novac izdvojen za putovanje. A u potragu za boljim životom, u Evropu, pokrenule su se cijele porodice:
„Tražili smo bolji život.“
„Rekla sam da sam gladna. U Bosni da ćemo skapati od gladi. A ne daju nam ni tamo, a ovamo nemamo gdje da živimo.“
„Kriza, nemaš posla, nemaš ništa u Bosni. Odeš tražiti azil, možda dobiješ papire.“
„Nas je petero u kući i niko ne radi.“
Ovi ljudi, koji svakog jutra ustaju s istim pitanjem kako preživjeti, lako povjeruju u nevjerovatne priče.
„Koliko neko može povjerovati da se sad u nekoj zemlji zapadne Evrope gradi novi grad, pa da će svako ko učestvuje u izgradnji tog grada dobiti tamo boravak i posao - to zaista više priliči pričama braće Grim ili Andersena nego nekoj realnosti“, kaže Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima, kaže:
Bajkama za sada najviše vjeruju stanovnici opština Sapna i Kalesija u Tuzlanskom kantonu. Nusret Hamidović iz Sapne kaže da je vraćanje lažnih azilanata dobra poruka svim građanima sa sličnim planovima:
„Da ne nasjedaju na slatkorječive priče i da napuštaju zemlju samo zato što ih neko želi obmanuti i da potroše ono malo sredstava što imaju, ili da se zaduže kako bi otišli negdje.“
Tanja Fajon, članica Evropskog parlamenta iz Slovenije i izvjestiteljka za viznu liberalizaciju, ističe kako je situacija sa lažnim azilantima iz Zapadnog Balkana zabrinjavajuća.
„U ovoj godini više od 60 posto građana Zapadanog balkana tražilo je azil. I to je naravno nešto što nas sve zajedno brine. Ja se nadam kada bude mehanizam usvojen, da ga nećemo nikad u praksi aktivirati - jer sloboda kretanja je temeljno ljudsko pravo“, navodi Fajon.
Oko 2.500 državljana BiH u ovoj godini je zatražilo azil u zemljama Evropske unije, odnosno šengenskog prostora.
U poređenju sa brojem građana drugih zemalja, posebno Srbije i Makedonije, oni nisu prijetnja ugrožavanju slobode kretanja, ali jesu dodatni alarm da se potpisane obaveze moraju primjenjivati, ističe Bakir Dautbašić.
„Posljednja upozorenja iz Brisela BiH uzima izuzetno ozbiljno i na taj način treba da se odnosimo prema ovom problemu - jer ovo povećanje koje oni spominju jeste povećanje iz svih zemalja Zapadnog Balkana. BiH u tom pogledu nije u onom dijelu gdje su ta povećanja najznačajnija, odnosno brojevi koji govore o bh. državljanima su puno manji u poređenju sa Srbijom ili Makedonijom, ali posljednji izvještaj koji nam je došao je ukazao na jedno lagano povećanje broja lažnih azilanata u Njemačkoj i Švajcarskoj. Mi ćemo u tom smislu i reagirati onako kako smo i prije reagirali, mada to nije onako dramatično kako je to bilo npr. sa Švedskom. Taj izvještaj smo dobili jučer (srijeda) kao monitoring time i mi ćemo da preduzmemo sve ono što je u našoj moći, ali ne vidim nikakvog razloga panici“, navodi Dautbašić
Šest zemalja Evropske unije - Njemačka, Austrija, Belgija, Francuska, Luksemburg i Holandija, zatražilo je mogućnost da ponovo uvedu viznu obavezu za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Makedoniju u znak protesta zbog povećanog broja neosnovanih zahtjeva za državljane tih zemalja.
BiH za sada nema potrebu da uvodi dodatne mjere kako bi spriječila odlazak lažnih azilanata, ali će svakako pratiti situaciju i pridržavati se usvojenih pravila, kaže ministar sigurnosti Sadik Ahmetović.
„Ja mislim da je to više upozorenje za Srbiju i Makedoniju. A, naravno, nama je obaveza i odgovornost da ovaj trend koji trenutno imamo nastavimo i da se odgovorno ponašamo prema preuzetim obavezama“, naglašava Ahmetović.
Na vijest da bi vizni režim ponovo mogao biti uveden, što znači i dugi redovi ispred evropskih ambasada, građani u našoj anketi kažu:
Pojedini građani BiH su putovanje bez viza u evropske zemlje shvatili kao mogućnost naseljavanja u zemljama visokog životnog standarda.
Ali, nakon pokušaja da dobiju azil zbog teške ekonomske situacije, morali su nazad u svoju zemlju, siromašniji za novac izdvojen za putovanje. A u potragu za boljim životom, u Evropu, pokrenule su se cijele porodice:
„Tražili smo bolji život.“
„Rekla sam da sam gladna. U Bosni da ćemo skapati od gladi. A ne daju nam ni tamo, a ovamo nemamo gdje da živimo.“
„Kriza, nemaš posla, nemaš ništa u Bosni. Odeš tražiti azil, možda dobiješ papire.“
„Nas je petero u kući i niko ne radi.“
Ovi ljudi, koji svakog jutra ustaju s istim pitanjem kako preživjeti, lako povjeruju u nevjerovatne priče.
„Koliko neko može povjerovati da se sad u nekoj zemlji zapadne Evrope gradi novi grad, pa da će svako ko učestvuje u izgradnji tog grada dobiti tamo boravak i posao - to zaista više priliči pričama braće Grim ili Andersena nego nekoj realnosti“, kaže Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima, kaže:
Bajkama za sada najviše vjeruju stanovnici opština Sapna i Kalesija u Tuzlanskom kantonu. Nusret Hamidović iz Sapne kaže da je vraćanje lažnih azilanata dobra poruka svim građanima sa sličnim planovima:
„Da ne nasjedaju na slatkorječive priče i da napuštaju zemlju samo zato što ih neko želi obmanuti i da potroše ono malo sredstava što imaju, ili da se zaduže kako bi otišli negdje.“
Tanja Fajon, članica Evropskog parlamenta iz Slovenije i izvjestiteljka za viznu liberalizaciju, ističe kako je situacija sa lažnim azilantima iz Zapadnog Balkana zabrinjavajuća.
„U ovoj godini više od 60 posto građana Zapadanog balkana tražilo je azil. I to je naravno nešto što nas sve zajedno brine. Ja se nadam kada bude mehanizam usvojen, da ga nećemo nikad u praksi aktivirati - jer sloboda kretanja je temeljno ljudsko pravo“, navodi Fajon.
Oko 2.500 državljana BiH u ovoj godini je zatražilo azil u zemljama Evropske unije, odnosno šengenskog prostora.
U poređenju sa brojem građana drugih zemalja, posebno Srbije i Makedonije, oni nisu prijetnja ugrožavanju slobode kretanja, ali jesu dodatni alarm da se potpisane obaveze moraju primjenjivati, ističe Bakir Dautbašić.
„Posljednja upozorenja iz Brisela BiH uzima izuzetno ozbiljno i na taj način treba da se odnosimo prema ovom problemu - jer ovo povećanje koje oni spominju jeste povećanje iz svih zemalja Zapadnog Balkana. BiH u tom pogledu nije u onom dijelu gdje su ta povećanja najznačajnija, odnosno brojevi koji govore o bh. državljanima su puno manji u poređenju sa Srbijom ili Makedonijom, ali posljednji izvještaj koji nam je došao je ukazao na jedno lagano povećanje broja lažnih azilanata u Njemačkoj i Švajcarskoj. Mi ćemo u tom smislu i reagirati onako kako smo i prije reagirali, mada to nije onako dramatično kako je to bilo npr. sa Švedskom. Taj izvještaj smo dobili jučer (srijeda) kao monitoring time i mi ćemo da preduzmemo sve ono što je u našoj moći, ali ne vidim nikakvog razloga panici“, navodi Dautbašić
Šest zemalja Evropske unije - Njemačka, Austrija, Belgija, Francuska, Luksemburg i Holandija, zatražilo je mogućnost da ponovo uvedu viznu obavezu za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Makedoniju u znak protesta zbog povećanog broja neosnovanih zahtjeva za državljane tih zemalja.
BiH za sada nema potrebu da uvodi dodatne mjere kako bi spriječila odlazak lažnih azilanata, ali će svakako pratiti situaciju i pridržavati se usvojenih pravila, kaže ministar sigurnosti Sadik Ahmetović.
„Ja mislim da je to više upozorenje za Srbiju i Makedoniju. A, naravno, nama je obaveza i odgovornost da ovaj trend koji trenutno imamo nastavimo i da se odgovorno ponašamo prema preuzetim obavezama“, naglašava Ahmetović.
Na vijest da bi vizni režim ponovo mogao biti uveden, što znači i dugi redovi ispred evropskih ambasada, građani u našoj anketi kažu: