Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je da će Njemačkoj biti dat rok od šest mjeseci za odluku o Vjetroparku "Hrgud" u bh. entitetu Republika Srpska (RS). Dodao je da će projekat dati Kini, ako Njemačka i dalje ne bude htjela da ga nastavi.
Povod ovoj Dodikovoj izjavi 18. aprila, bila je odluka Savezne vlade Njemačke kojom je obustavila četiri infrastrukturna projekta za RS u iznosu od 105 miliona eura.
Dodik tvrdi da postoji veliki broj zemalja koje su zainteresovane za izgradnju vjetroparkova u RS-u.
"Znate li koliki je red zemalja koje traže da grade vjetroparkove ili su spremne da ih kreditiraju? Izgubićemo kredite iz Njemačke, naći ćemo ih u Kini, zemlji koja je spremna na ekspanziju", kazao je Dodik u intervjuu za "Politiku", prenosi Srna.
Član Predsjedništva BiH poručio je da će suspendovati sve britanske i njemačke projekte u RS-u.
"Neka u Berlinu razmisle šta znači to što se parcijalno odnose prema entitetima. Možda nas baš oni takvom politikom dodatno dijele", kazao je Dodik.
Napomenuo je da Njemačka traži da se ponište zaključci koje je RS donio, a odnose se na suspendovanje ingerencija BiH kao što su vojska i indirektni porezi.
"Logika nalaže da zbog novih okolnosti te poslove prolongiramo za još šest mjeseci. Ne jurišamo nigdje, ali mogu da kažem da su svi dokumenti urađeni i spremni. Čeka se procedura, ali trenutak za to ćemo mi da odredimo", zaključio je Dodik.
O kojim projektima je riječ?
Riječ je o projektima Rehabilitacija hidroelektrane (HE) Trebinje IV, Rehabilitacija HE Trebinje faza III, Vjetropark Hrgud i Opskrba otpadne vode Gradiška.
U dopisu koji je 15. aprila Ambasada Njemačke BiH proslijedila Ministarstvu vanjskih poslova BiH navedeno je da se projekti obustavljaju sve dok odluke Narodne skupštine RS-a (NSRS) od 10. decembra 2021. i 10. februara 2022. godine ne povuku i dok trenutna blokada državnih institucija ne bude okončana.
Riječ je o odlukama NSRS-a o tzv. prenosu nadležnosti s državnog na entitetski nivo i odluci i donošenju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u.
Zakon je odlukom od 12. aprila suspendovao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, jer, prema postojećem Zakonu entiteti ne mogu upravljati državnom imovinom.
U decembru je NSRS odlučio da Vlada RS-a ima rok od šest mjeseci da uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Riječ je o nadležnostima države BiH za koje RS neosnovano tvrdi da trebaju biti u entitetskoj nadležnosti. Ustav BiH ne ostavlja takvu mogućnost.
Potezi u entitetu Republika Srpska ka stvaranju paralelnih institucija naišli su na jednoglasnu osudu Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Političari iz RS-a blokiraju rad državnih institucija BiH od kraja jula 2021, kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio Izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH i odlučio da je krivično djelo negirati genocid, kao i presude za ratne zločine donijete na međunarodnom Haškom sudu i domaćim bh. sudovima.
