U crnogorskoj Skupštini u petak se raspravljalo o perspektivi proizvodnje i prerade aluminijuma u regionu, ali akteri diskusije nijesu bili samo parlamentarci, već su pored predstavnika svih poslaničkih klubova u radu ovog specifičnog okruglog stola učestvovali i predstavnici Vlade Crne Gore i akademske zajednice, a posebno mjesto je rezervisano za goste iz regiona – predstavnike kompanija za proizvodnju i preradu aluminijuma iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Proizvodnja aluminijuma je, za Crnu Goru pitanje koje će imati značajan, ako ne i presudan, uticaj na budućnost crnogorske ekonomije, društva i cjelokupne države. Ova industrija je, medjutim ima i regionalan značaj s obzirom na udio u privredama ex YU država. Crnogorski parlament je, potaknut dramatičnom situacijom u kojoj se nalazi podgorički Kombinat aluminijuma, organizovao raspravu o perspektivi proizvodnje i prerade aluminijuma u regionu, a kao zajednička nit koja povezuje diskusije učesnika ovog skupa je da aluminijumska industrija ima budućnost, a da je neophodno intenzivirati regionalnu poslovnu saradnju kompanija iz ove oblasti i u te svrhe formirati odgovarajuću asocijaciju.
Gosti iz regiona, iako su ukratko predstavili svoje kompanije, imali su sluha za želju domaćina da, prije svega čuju njihova mišljenja u vezi podgoričkog Kombinata aluminijuma. Marko Pejčinoski, vlasnik kompanije TLM iz Šibenika se, rekavši da aluminijumska industrija, kao i globalno, ima budućnost i u Crnoj Gori, osvrnuo na prethodnu ocjenu premijera Mila Djukanovića da KAP sa proizvodnjom od 50 hiljada tona može biti održivo preduzeće.
“Sa 50 tisuća tona? Izvinjavam se zbog ovog izraza ali čovjek je lud ako misli da će ta tvrtka poslovati pozitivno. Šta to znači? U KAP treba uz maksimalni kapacitet prozvoditi od 100 do 120 tisuća tona i onda se isplati reaktiviranje i rudnika Boksita. Prije toga izvršiti restrukturiranje jer bez toga nema šanse da u ovim tržišnim uslovima neka tvrtka da uspe. Treba postaviti i menadžment koji će biti odgovoran za razvitak te tvrtke.”
"Nema nikakve velike filozofije", rekao je Pejčinoski.
“Prije svega radi se o metalu koji je nešto stariji od 100 godina, čija je primena počev od građevinarstva, sve veća i veća. Predviđa se u roku od 15 godina da će ta primjena biti udvostručena. Šta je, međutim najbitnije? Kap je bio privatizovan i pitanje je sa kakvim namjerama novi vlasnik dolazi? To je osnovno načelo u svakoj privatizaciji. Ja neću ulaziti u to kakve su bile namere dosadašnjeg vlasnika. Htio bih da potenciram da će KAP-u trebati strateški partner koji će ravnomerno učestvovati i u investicijama i u proizvodnji i izgradnji tržišta. To su osnovne komponente za prosperitet jedne tvrtke.”
Ko postavlja premijera?
A, kakve su bile namjere investitora, ruskog oligarha Olega Deripaske u čijem sistemu je KAP poslovao od 2005. do nedavno uvedenog stečaja, možda najbolje govori paralela predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića na prisjećanje jednog od učesnika skupa na bosansko-hercegovačkog privrednika i filantropa, Emerika Bluma koji je smatrao da moćni Energoinvest treba da postavlja premijera, a ne da vlada bira direktora Energoinvesta.
“Mi smo se skoro bili primakli idealu gospodina Bluma da kompanija odredi šta će biti sa nama. Skoro smo se bili primakli, a ja se nadam da se odmičemo od toga da država radi za kompaniju, a ne kompanija za državu. Strana kompanija.”
Direktor mostarskog Kombinata aluminijuma, Ivo Bradvica je rekao da je prevazidjena kriza u ovoj kompaniji koja je nedavno kulminirala informacijom da će ova firma, u kojoj država ima nešto manje od polovine vlasništva, a u čiju je modernizaciju prethodnih godina mnogo uloženo, biti zatvorena.
Pod prijetnjom gašenja, bosansko-hercegovačka Vlada je odlučila da subvencioniše proizvodnju aluminijuma koja će se realizovati kroz plaćanje dijela računa za struju. Bradvica je iznio i svoje vidjenje situacije u podgoričkom Kombinatu aluminijuma.
“Koliko je meni poznato ovdje u Podgorici ovaj kombinat je i do sada imao jako veliku podršku države, sada je druga stvar strukture kapitala, ali podrška je bila više nego očigledna i jasna i preko cijene električne energije i preko svega drugog. Dakle, mislim da bi bila prava šteta ako bi se u ovom momentu odustalo i izgubila da tako kažem vjera u aluminijumsku proizvodnju”, zaključuje Bradavica.
Proizvodnja aluminijuma je, za Crnu Goru pitanje koje će imati značajan, ako ne i presudan, uticaj na budućnost crnogorske ekonomije, društva i cjelokupne države. Ova industrija je, medjutim ima i regionalan značaj s obzirom na udio u privredama ex YU država. Crnogorski parlament je, potaknut dramatičnom situacijom u kojoj se nalazi podgorički Kombinat aluminijuma, organizovao raspravu o perspektivi proizvodnje i prerade aluminijuma u regionu, a kao zajednička nit koja povezuje diskusije učesnika ovog skupa je da aluminijumska industrija ima budućnost, a da je neophodno intenzivirati regionalnu poslovnu saradnju kompanija iz ove oblasti i u te svrhe formirati odgovarajuću asocijaciju.
Gosti iz regiona, iako su ukratko predstavili svoje kompanije, imali su sluha za želju domaćina da, prije svega čuju njihova mišljenja u vezi podgoričkog Kombinata aluminijuma. Marko Pejčinoski, vlasnik kompanije TLM iz Šibenika se, rekavši da aluminijumska industrija, kao i globalno, ima budućnost i u Crnoj Gori, osvrnuo na prethodnu ocjenu premijera Mila Djukanovića da KAP sa proizvodnjom od 50 hiljada tona može biti održivo preduzeće.
“Sa 50 tisuća tona? Izvinjavam se zbog ovog izraza ali čovjek je lud ako misli da će ta tvrtka poslovati pozitivno. Šta to znači? U KAP treba uz maksimalni kapacitet prozvoditi od 100 do 120 tisuća tona i onda se isplati reaktiviranje i rudnika Boksita. Prije toga izvršiti restrukturiranje jer bez toga nema šanse da u ovim tržišnim uslovima neka tvrtka da uspe. Treba postaviti i menadžment koji će biti odgovoran za razvitak te tvrtke.”
"Nema nikakve velike filozofije", rekao je Pejčinoski.
“Prije svega radi se o metalu koji je nešto stariji od 100 godina, čija je primena počev od građevinarstva, sve veća i veća. Predviđa se u roku od 15 godina da će ta primjena biti udvostručena. Šta je, međutim najbitnije? Kap je bio privatizovan i pitanje je sa kakvim namjerama novi vlasnik dolazi? To je osnovno načelo u svakoj privatizaciji. Ja neću ulaziti u to kakve su bile namere dosadašnjeg vlasnika. Htio bih da potenciram da će KAP-u trebati strateški partner koji će ravnomerno učestvovati i u investicijama i u proizvodnji i izgradnji tržišta. To su osnovne komponente za prosperitet jedne tvrtke.”
Ko postavlja premijera?
A, kakve su bile namjere investitora, ruskog oligarha Olega Deripaske u čijem sistemu je KAP poslovao od 2005. do nedavno uvedenog stečaja, možda najbolje govori paralela predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića na prisjećanje jednog od učesnika skupa na bosansko-hercegovačkog privrednika i filantropa, Emerika Bluma koji je smatrao da moćni Energoinvest treba da postavlja premijera, a ne da vlada bira direktora Energoinvesta.
“Mi smo se skoro bili primakli idealu gospodina Bluma da kompanija odredi šta će biti sa nama. Skoro smo se bili primakli, a ja se nadam da se odmičemo od toga da država radi za kompaniju, a ne kompanija za državu. Strana kompanija.”
Direktor mostarskog Kombinata aluminijuma, Ivo Bradvica je rekao da je prevazidjena kriza u ovoj kompaniji koja je nedavno kulminirala informacijom da će ova firma, u kojoj država ima nešto manje od polovine vlasništva, a u čiju je modernizaciju prethodnih godina mnogo uloženo, biti zatvorena.
Pod prijetnjom gašenja, bosansko-hercegovačka Vlada je odlučila da subvencioniše proizvodnju aluminijuma koja će se realizovati kroz plaćanje dijela računa za struju. Bradvica je iznio i svoje vidjenje situacije u podgoričkom Kombinatu aluminijuma.
“Koliko je meni poznato ovdje u Podgorici ovaj kombinat je i do sada imao jako veliku podršku države, sada je druga stvar strukture kapitala, ali podrška je bila više nego očigledna i jasna i preko cijene električne energije i preko svega drugog. Dakle, mislim da bi bila prava šteta ako bi se u ovom momentu odustalo i izgubila da tako kažem vjera u aluminijumsku proizvodnju”, zaključuje Bradavica.
