Moskva negoduje zbog hapšenja bivšeg direktora KAP-a

Politika Vlade Crne Gore u vezi sa podgoričkim Kombinatom aluminijuma je, generišući turbulencije u odnosima i sa istokom i sa zapadom, proizvela značajne negativne spoljnopolitičke efekte, a hapšenje člana ruskog menadžmenta u podgoričkom Kombinatu aluminijuma Dmitrija Potrubača je, čini se, bila inicijalna kapsla za reakciju ruske države.

Iako su kritike, zbog prevelikog učešća ruskog kapitala u domaćoj ekonomiji, prvo dolazile sa zapada, Vladi Crne Gore je, vjerovatno, sada prioritet spuštanje temperature na relaciji Podgorica - Moskva koja je podignuta uslijed hapšenja njihovog državljanina, inače člana menadžmenta KAP-a, Dmitrija Potrubača koji se iza rešetaka našao zbog struje koju je KAP krao iz evropske interkonekcije.

Portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova, Aleksandar Lukašević je u izjavi za Radio Slobodna Evropa izrazio "duboku zabrinutost Rusije" zbog slučaja Potrubač.

"Crnogorski ambasador u Rusiji, gospodin Jocović, pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova. Rusija je izrazila duboku zabrinutost zbog dogadjaja s našim državljaninom, financijskim direktorom KAP-a, Dmitrijem Potrubačom kojeg je zadržala crnogorska policija, a koji je zatražio konzularnu pomoć."

Dosadašnji finansijski direktor podgoričkog Kombinata aluminijuma Dmitrij Potrubač negirao je tokom višečasovnog saslušanja da je on odobrio kradju struje na štetu Crnogorskog elektroprenosnog sistema, rekavši da je postojao interni dogovor da Elektroprenos za potrebe KAP-a, preuzima struju bez bilo kakvog ugovora o snabdijevanju te kompanije.

Potrubač je, navodno, rekao da su svi u trouglu KAP-Elektroprenos-Vlada znali za neregularno preuzimanje struje, čemu u prilog govori i izjava premijera Mila Djukanovića s početka godine, kada je na novinarsko pitanje upravo u vezi sa ovim slučajem rekao da se život odvija i van ugovora, ostavivši otvorenu mogućnost da se to naknadno pravno reguliše.

Kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske koja je od 2005. gazdovala KAP-om je reagovala optužbama na račun Vlade Crne Gore koja, po njima, proganja strane investitore. Potrubaču je odredjen 48-časovni pritvor, a da li će i nakon toga biti zadržan, sigurno zavisi i od komunikacije na relaciji Podgorica - Moskva koja je u medjuvremenu uspostavljena.

,,Ministarstvo vanjskih poslova je od nadležnih instotucija dobilo informaciju o lišavanju slobode ruskog državljanina I u skladu sa diplomatskom praksom o tome juče notom informisala Ambasadu Rusije u Crnoj Gori . Tim istim povodom naš ambasador u Rusiji Zoran Jocović razgovarao je u četvrtak u ruskom MIP-u , upoznao ih sa situacijom i pružio im sve neophodne informacije”, kaže portparolka crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, Gordana Jovanović.

Crna Gora upozoravana zbog dominacije ruskog kapitala

Dominacija ruskog kapitala u Crnoj Gori je registrovana i u EU, koja je zabrinuta nivoom ruskih ulaganja u Crnu Goru, još krajem 2007. godine naručila studiju pod nazivom “Ruski ekonomski prodor u Crnu Goru” u kojoj je akcentovano da su zvanična ruska ulaganja u Crnu Goru značajno veća nego u svim ostalim zemljama bivše SFRJ.

Packa zbog dominacije ruskog kapitala u Crnoj Gori je stigla i iz SAD, odnosno, potpredsjednika američkog Atlantskog savjeta Damona Wilsona koji je otvoreno rekao da "Crna Gora, da bi mogla ući u NATO, mora riješiti pitanje dominacije Rusije na svojoj teritoriji".

Sada je otvoren front i sa Italijom, čija je kompanija A2A skoro ravnopravan suvlasnik državne Elektroprivrede kojoj KAP duguje preko 60 miliona eura za struju koja je trošena, očigledno uz odobrenje Vlade premijera Mila Djukanovića koji sada taj račun želi da ugradi u rebalans budžeta i otplatu duga prebaci na teret gradjana. Pošto manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija na to ne pristaje, Italijani postaju sve zabrinutiji, pa se ovih dana pominjala i mogućnost njihovog povlačenja iz Crne Gore, kao i obustavljanje projekta podmorskog elektro-energetskog kabla izmedju Crne Gore i Italije.

Medjutim, dok nezadovoljstvo Italijana još uvijek tinja, Rusija koja je iskazivala državni interes od samog početka privatizacije KAP-a, bi mogla da, do sada dobar odnos sa Crnom Gorom stavi na led.

Podsjetimo, tokom službene posjete Crnoj Gori početkom jula 2004., kada je proces privatizacije KAP-a već uveliko tekao, predsjednik ruske Dume, Boris Grizlov je, odgovarajući na novinarsko pitanje da li će ruski kapital imati uticaj na političke odluke u Crnoj Gori, rekao da se ulaganja ruskog biznisa ne zasnivaju samo na koristi, već i na jakim bratskim osjećanjima prema Crnoj Gori. "Sve što radimo je na dobrobit i Crne Gore i Rusije", rekao je Grizlov i dodao da je najbolje rješenje za privatizaciju KAP-a dolazak moćne i značajne firme. "Mi u Rusiji imamo takvu firmu, a to je „Rusal”, rekao je tada Grizlov.

O ruskom državnom interesu za ekonomsko prisustvo u Crnoj Gori govore i posjete ruskog ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua, koji važi za čovjeka od posebnog povjerenja ruskog lidera Vladimira Putina, a koji se krajem oktobra 2011. sreo sa crnogorskim ministrima vanjskih poslova i ekonomije: Milanom Roćenom i Vladimirom Kavarićem se sveo na zaključak da za rješenje pitanja KAP-a koji se nalazio u višegodišnjim dubiozama, postoje tri plana, od kojih je samo jedan objelodanjen u naznakama - da se pored Vlade i Deripaskine Centralno-evropske aluminijumske kompanije, uključi i treći partner. Od toga nije bilo ništa, ali je ostala upamćena Šojguova izjava, koju je izgovorio i tokom prethodnog boravka 2009. - da je ruski investitor uložio preko 300 miliona eura što, iako je u potpunom nesaglasju sa zvaničnim podacima prema kojima je KAP kupljen za svega 48 i po miliona eura uz još neznatne investicije.

Crnogorski zvaničnici nijesu oponirali Šojguu, ali je tadašnji šef diplomatije Milan Roćen, naknadno objašnjava da je "menadžment kombinata, najvjerovatnije, dezinformisao Šojgua". Značajan dio javnosti uz ocjenu da se radi o neuvjerljivom objašnjenjenju zapravo smatrao da Rusi jesu dali 300 miliona eura, ali da je dobar dio tog novca završio na privatnim računima domaćih aktera privatizacije KAP-a.

Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Nebojša Medojević tvrdi da će vlast u Crnoj Gori koju predvodi predsjednik Vlade, Milo Djukanović sada dobiti fakturu za "minuli rad".

“Platiće cijenu sada zato što je ušao u opasnu hazardersku igru sa velikim silama . Dakle, obećavajući u Vašingtonu i Briselu da će Crnu Goru uvesti u NATO, da će podići podršku građana za NATO, a sa druge strane u Moskvi govoriti suprotno, da neće u NATO skupo će koštati njega, DPS i na žalost državu i građane Crne Gore”,