Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE) izabrala je Farisa Vehabovića za sudiju Evropskog suda za ljudska prava, iz BiH. Vehabović, koji je trenutno sudija Ustavnog suda Federacije BiH imaće devetogodišnji mandat. Rođen je 1967. godine i osim što kao područje rada ima ustavno i parlamentarno pravo, oblast u kojoj je dao veliki doprinos su ljudska prava u BIH.
Vehabović: Prije svega, ovo je za mene veliki profesionalni uspjeh, uspjeh u karijeri, i svakako da sam ponosan što sam izabran u prvom kugu glasanja i to apsolutnom većinom. Poznato je da BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i da nije nije provela presudu, upravo Suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić –Finci“. Ja iskreno vjerujem i nadam se da će BiH, odnosno njena nadležna zakonodavna tijela koja trebaju izmijeniti Ustav u dijelu koji se odnosi na diskriminaciju, steći snage da to urade u skladu s presudom, što znači da se garantuju jednaka prava svim građanima. Želim podsjetiti da sudija Suda za ljudska prava, pa tako i ja koji sam tek izabran, ne treba da zastupa interese države nego isključivo interese građana odnosno, njegova obaveza je štititi Evropsku konvenciju o ljudskim pravima bez obzira odakle žalba dolazi. I ja ću to sigurno raditi kao sudija Evropskog suda ljudska prava.
Vehabović: Znamo kroz šta je BiH prošla i šta su posljedice događanja u ratu i poslije rata. Svjesni smo i svih političkih prepreka koje stoje. Ipak, smatram da je najveći problem u BiH nepovjerenje među narodima i različit stepen želje da se živi u jednoj državi. Kad se prevaziđu prije svega te psihološke barijere, mislim da će pitanje poštivanja ljudskih prava biti normalan slijed događaja i da će posljedice problema, koji su u našim glavama, biti lako rješive i da će ljudska prava, biti oblast od prvorazrednog značaja ili na prvom mjestu.
Vehabović: Svjestan sam toga ali isto tako, ako se obrati pažnja na periode u kojim su stizali predmeti, vidjećemo da se mijenjala prirode onog na šta su se ljudi žalili. Odmah nakon rata najviše građana se žalilo na probleme u ostvarivanju imovinskih prava a sada su to neka druga prava, što ipak govori o jednom društvenom napretku. Daleko smo mi od toga da se u BIH poštuju prava svih građana, ali upornim radom na ostvarivanju tog cilja, koji nam mora biti prvi, sasvim sam siguran da će BIH unapređivati ljudska prava i da će rješavati probleme u ovoj oblasti na jedan normalan i demokratski način.
RSE : Gospodine Vehaboviću, kako ste primili vijest o Vašem izboru ?
Vehabović: Prije svega, ovo je za mene veliki profesionalni uspjeh, uspjeh u karijeri, i svakako da sam ponosan što sam izabran u prvom kugu glasanja i to apsolutnom većinom. Poznato je da BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i da nije nije provela presudu, upravo Suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić –Finci“. Ja iskreno vjerujem i nadam se da će BiH, odnosno njena nadležna zakonodavna tijela koja trebaju izmijeniti Ustav u dijelu koji se odnosi na diskriminaciju, steći snage da to urade u skladu s presudom, što znači da se garantuju jednaka prava svim građanima. Želim podsjetiti da sudija Suda za ljudska prava, pa tako i ja koji sam tek izabran, ne treba da zastupa interese države nego isključivo interese građana odnosno, njegova obaveza je štititi Evropsku konvenciju o ljudskim pravima bez obzira odakle žalba dolazi. I ja ću to sigurno raditi kao sudija Evropskog suda ljudska prava.
RSE: Brojna osnovna prava čovjeka u BiH su narušena. Šta možete izdvojiti kao ono što ih posebno ugrožava ?
Vehabović: Znamo kroz šta je BiH prošla i šta su posljedice događanja u ratu i poslije rata. Svjesni smo i svih političkih prepreka koje stoje. Ipak, smatram da je najveći problem u BiH nepovjerenje među narodima i različit stepen želje da se živi u jednoj državi. Kad se prevaziđu prije svega te psihološke barijere, mislim da će pitanje poštivanja ljudskih prava biti normalan slijed događaja i da će posljedice problema, koji su u našim glavama, biti lako rješive i da će ljudska prava, biti oblast od prvorazrednog značaja ili na prvom mjestu.
RSE: Pred Sudom za ljudska prava u Strazburu je veliki broj žalbi iz BiH. Da li i to govori o stanju ljudskih prava ?
Vehabović: Svjestan sam toga ali isto tako, ako se obrati pažnja na periode u kojim su stizali predmeti, vidjećemo da se mijenjala prirode onog na šta su se ljudi žalili. Odmah nakon rata najviše građana se žalilo na probleme u ostvarivanju imovinskih prava a sada su to neka druga prava, što ipak govori o jednom društvenom napretku. Daleko smo mi od toga da se u BIH poštuju prava svih građana, ali upornim radom na ostvarivanju tog cilja, koji nam mora biti prvi, sasvim sam siguran da će BIH unapređivati ljudska prava i da će rješavati probleme u ovoj oblasti na jedan normalan i demokratski način.
