Seksualno nasilje nad maloljetnicima i djecom s invaliditetom u Kirgistanu

Pišu: Kunduz Kyzylzharova i Farangis Najibullah

Rođena s teškim oblikom cerebralne paralize i epilepsijom, život je oduvijek bio težak za Meerim Alijaskarovu.

Ali sve u njenom životu krenulo je nagore kada je prije dvije i po godine, u dobi od 16 godina, Meerim silovao njen komšija u selu Kurmenti na sjeveroistoku Kirgistana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Rodila je mrtvorođeno dijete silovatelja carskim rezom, što je traumatično iskustvo zbog kojeg je, prema riječima njene porodice, tinejdžerica patila od češćih epileptičnih napada, visokog krvnog pritiska i anksioznosti.

"Prije tog događaja, Meerim nije imala epileptične napade i po šest mjeseci, ali sada ih ima dva do četiri puta mjesečno", kaže njena sestra Jipar Jigitekova.

"Napadi su postali ozbiljniji. Nakon svakog napada ne jede i ostaje prikovana za krevet 10 do 15 dana. Ranije bi se oporavila za sedam dana", rekla je Jigitekova za RSE. "Postala je povučena i ne voli komunicirati s ljudima."

Komšija, 66-godišnji Dujšenali Adikov, osuđen je za to krivično djelo na 11 godina i tri mjeseca zatvora. Adikov je 30. oktobra izgubio posljednju žalbu na presudu. Njegova porodica tvrdi da je nevin.

Slučaj Alijaskarove jedan je od nekoliko sličnih incidenata u Kirgistanu koji su naveli vlasti da uvedu strože kazne za seksualne napade i druga krivična djela protiv maloljetnika, koji su i dalje prisutni u ovoj centralnoazijskoj zemlji.

Osim toga, vlasti planiraju uvesti oštrije kazne za osuđene za seksualno zlostavljanje osoba s invaliditetom.

Za seksualno nasilje nad djecom predviđena je kazna doživotnog zatvora.

U maju je Kirgistan ukinuo odredbu koja je oslobađala optužene starije od 60 godina od izricanja maksimalne kazne za seksualno nasilje nad maloljetnicima.

Ranije je ukinuto zastarijevanje slučajeva pedofilije, a zabranjeno je i davanje amnestije i uvjetnog otpusta osuđenim pedofilima.

U januaru je usvojen zakon koji zabranjuje policiji zatvaranje krivičnih slučajeva silovanja, čak i ako se strane dogovore van suda, što je relativno uobičajena praksa u Centralnoj Aziji.

Pristalice ovog zakona tvrde da takve prakse uskraćuju pravdu žrtvama.

Progovaranje

Prema zvaničnim statistikama, seksualno nasilje i druga nedjela nad maloljetnicima, uključujući djecu s invaliditetom, česta su pojava u Kirgistanu.

Tužilaštvo je 2023. godine zabilježilo 406 teških i posebno teških zločina protiv maloljetnika, uključujući najmanje 160 silovanja.

U junu je policija u provinciji Džalal-Abad uhapsila 35-godišnjeg muškarca zbog sumnje da je silovao četverogodišnju djevojčicu u dvorištu stambene zgrade.

U avgustu je muškarac uhapšen u južnoj regiji Oš zbog sumnje na seksualni napad nad maloljetnicom. Policija je saopštila da je 14-godišnja žrtva rodila nakon trudnoće uzrokovane silovanjem.

Mjesec dana kasnije, policija u sjeveroistočnom distriktu Tjup – rodnom kraju Meerim Alijaskarove – prijavila je još jedan slučaj silovanja djevojčice s invaliditetom. Istraga je u toku.

Nazgul Turdubekova, predsjednica Lige za zaštitu prava djece, izjavila je da napadači na djecu s invaliditetom u Kirgistanu često vjeruju da su djeca s invaliditetom slaba, nesposobna da se brane i da je malo vjerovatno da će im se vjerovati zbog njihovih ograničenih komunikacijskih sposobnosti.

Turdubekova je istakla i nedostatak specijaliziranih socijalnih radnika koji bi redovno posjećivali domove djece s invaliditetom, procjenjivali njihove životne uslove i educirali roditelje o važnosti budnosti u brizi za njihovu djecu.

Mnogi u Kirgistanu vjeruju da je stvarni broj slučajeva seksualnog nasilja nad maloljetnicima znatno veći od zvaničnih podataka, jer se mnoga djeca boje prijaviti zlostavljanje ili ne razumiju da su žrtve.

U mnogim slučajevima porodice izbjegavaju prijaviti zločin, plašeći se da će ih konzervativna zajednica trajno obilježiti kao "osramoćene".

Porodica Meerim Alijaskarove odlučila je progovoriti i tražiti pravdu za nju. Međutim, uprkos tome što je počinilac iza rešetaka, porodica se plaši da Meerim nikada neće uspjeti da ponovo izgradi svoj život.

Njen otac, Alijaskar Jigitekov, koji je slijep, krivi sebe jer nije mogao zaštititi svoju ranjivu kćerku.

"Pitam se, da nije bilo ove tragedije, možda bi moja kćerka upoznala nekoga i udala se", rekao je. "Taj (silovatelj) je jednostavno uništio život moje kćerke."