Šesti apiril najznačajniji je datum u istoriji glavnog grada Bosne i Hercegovine i obilježava se kao Dan grada Sarajeva.
Na ovaj dan, 1945. godine, jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile su Sarajevo od fašističkog okupatora i njegovih saradnika. Tim povodom delegacije Grada položile su cvijeće na gradskim spomen-obilježjima, a dodijeljena su i priznanja Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) za doprinos u razvoju antifašizma, iako, kako kažu, fašizam nikad nije bio prisutniji u bh. društvu.
U antifašističkoj borbi, od 1941. do 1945. godine, oko 11.000 ljudi dalo je svoje živote za slobodu Sarajeva. Tih dana, nakon oslobođenja, atmosfera je bila neopisiva, prisjeća se učesnica Narodnooslobodilačke borbe Nađa Biser - Taso.
"Titova ulica, gdje je Vječna vatra, to je bilo mjesto gdje su se svako veče okupljali mladi, a preko dana su radili. Čistili su Miljacku, čistili ruševine i stavljali se na raspolaganje državi. Mladi su išli u radne akcije na Romaniju da sjeku drva, da pomognu porodicama koje nisu imale djecu. Takva je bila atmosfera. Svijet je bio zasićen četvorogodišnje strahovlade. Ne znaš kad odmakneš da li ćeš osvanuti", ističe Biser - Taso.
Iako je tada pobijeđen, fašizam svakoga dana pokazuje svoje lice, a nekada i zube. Kao borac protiv fašizma Nađa Biser - Taso poručuje: "Fašizam nije mrtav, on je onda bio vojnički pobijeđen, ali idejno nije. Nama sad predstoji jedna teška borba potiv fašizma, a nema zakona da ga ograniči".
"U sadašnjem vremenu, fašizam je digao glavu do neslućenih visina i jedino je ostala zajednička borba svih domoljuba, svih Bosanaca i Hercegovaca, svih antifašista. Samo tako možemo stati u kraj toj nemani", kaže Fadil Šehić, predsjednik Udruženja anifašista i boraca NOR-a (Narodnooslobodilačkog rata) iz Hadžića.
Zato je Savez udruženja boraca u Kantonu Sarajevo tradicionalno dodijelio priznanja za doprinos u razvoju antifašizma istaknutim osobama, a jedan od dobitnika je i Miro Lazović.
"Mislim da će Bosna i Hercegovina još dugo imati problem sa politikama, koje su suprotne demokratskim i antifašističkim vrijednostima", konstatuje Lazović.
Šesti april je datum koji, istovremeno, obilježava bolni početak opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine – aprila 1992. godine. Tada je stradalo više od 11.000 ljudi i ubijeno 1.601 dijete.
"Moje dijete je ubijeno, kada je imalo 14 godina. Nije ni djevojku još poljubio. Bezbroj sinova i kćeri, a ne samo moje dijete, ubijeno je tokom opsade, samo zato što su djeca grada Sarajeva i što su ostala da žive u Sarajevu", rekla je Bahra Hodžić, majka ubijenog dječaka, koji je ubijen u redu za hljeb.
Uručenje Šestoaprilske nagrade
I pored toga, ovaj datum se obilježeva kao rođendan Sarajeva. Zato je u srijedu proslava upotpunjena muzičkim defileom Sarajevo Drum Orchestra kroz gradske ulice. Bila je to prilika za provod i druženje građana i gostiju grada koji su na Baščaršijskom trgu, gdje je postavljena Ginisova džezva, mogli probati pravu bosansku kafu uz rahatlokum.
(RSE: Praznična atmosfera na ulicama Sarajeva)
Centralna svečanost, pak, bit će održana u Vijećnici, gdje će biti dodijeljena i Šestoaprilska nagrada.
Dobitnik Šestoaprilske nagrade za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite je mr. Hadžan Konjo, zdravstveni radnik i humanista; za djelovanje u drugim oblastima rada i stvaralaštva Udruženje "Obrazovanje gradi BiH"; za doprinos u oblasti sporta Mirsad Fazlagić, dugogodišnji fudbaler Fudbalskog kluba "Sarajevo" i reprezentativac, a za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti Milomir Kovačević Strašni, umjetnički fotograf.
Priznanje "Ključ Grada Sarajeva" dodijeljeno je Valentinu Inzku, visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH.
Nagrada "Sarajevska pahuljica" pripala je učenicima Osnovne škole "Osman Nakaš" i Ilmi Kazazić, a priznanje "Zahvalnica Grada Sarajeva" učiteljicama Saneli Ljumanović i Anisi Šetkić - Sendić.
