Žalbeno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) objaviti će drugostupanjske presude bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću 15.prosinca u 15 sati.
Podsjetimo, oni su 2013.godine oslobođeni u prvostupanjskoj presudi Raspravnog vijeća, upotrebom upitnog pojma – konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela, odnosno zaključkom sudaca – kako osnivanje i logistička potpora specijalnih policijskih formacija – ne znači i zapovjednu odgovornost optuženih za zločine koje su one počinile u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini (1991-1995).
Stanišić i njegov pomoćnik Simatović oslobođeni su zapovjedne odgovornosti za zločine koje su počinile specijalne jedinice koje su osnovali kao načelnici unutar DB-a Srbije, ali i od optužbi da su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) sa ciljem etničkog čišćenja velikih prostora Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
Iako je utvrđeno da su zločine počinile jedinice poput Škorpiona, Crvenih beretki, Arkanovaca, Martićeve milicije i nekih drugih – tročlano Raspravno vijeće je većinom glasova presudilo - da pomoć koju su dvojica bivših šefova srbijanske tajne policije pružala tim jedinicama nije bila "konkretno usmjerena" na činjenje zločina - već na uspostavljanje i održavanje srpske vlasti u dijelovima Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
Oslobađanje prouzročilo istup suca zviždača
Neposredno nakon oslobađanja Stanišića i Simatovića u prvom stupnju dogodio se prvi puta istup jednog haškog suca – Frederika Harhoffa – koji je u privatnom pismu upućenom na više adresa izjavio „kako su ubojstva ostala nekažnjena“.
Danski sudac Harhoff je pri tom kritizirao predsjednika Haškog suda američkog porijekla Theodora Merona i njegov utjecaj na druge suce – kako bi se formirao pojam (smjer) međunarodnog prava koji će onemogućiti procesuiranje vojno-policijskih časnika po zapovjednoj odgovornosti u trenutnim i budućim ratovima.
Stanišić i Simatović su također nejednoglasno oslobođeni u prvom stupnju, neslaganjem francuske sutkinje Mišel Picard, koja je nasuprot mišljenju dvojice sudaca (iz tročlanog prvostupanjskog vijeća) ocijenila - da se oslobađajućom presudom „zakoračilo u mračno razdoblje međunarodnog prava“.
Ona je naime ustanovila da su predočeni brojni dokazi za zapovjednu odgovornost optuženih nad specijalnim policijskim jedinicama koje su počinile zločine u Hrvatskoj te BiH, a spomenuo ju je i sudac Harhof u svojem pismu.
Harhoff je nakon istupa diskvalificiran iz Raspravnog vijeća vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, što je odgodilo izricanje njegove presude za više od dvije godine, a dodatno i zakompliciralo druga haška suđenja u kojima je sudac zviždač sudjelovao.
Upitan pojam „konkretne usmjerenosti“
Neki haški suci su u drugim, nedavnim presudama istaknuli kako je pojam „konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela“ – izmišljotina u međunarodnom pravu, tako da ostaje za vidjeti - hoće li se drugostupanjskom presudom promijeniti odgovornost Stanišića i Simatovića.
Na zaključke drugih haških sudaca o spornom pojmu je, prilikom žalbene rasprave u ljeto ove godine, žalbene suce podsjetilo i haško tužiteljstvo pozvavši ih da u drugostupanjskoj presudi primijene ispravne pravne standarde i izreknu osuđujuću presudu za optužene.
Tužiteljstvo, koje je inače zatražilo doživotne kazne zatvora za optužene, istaknulo je tijekom žalbene rasprave - kako bi odbacivanjem optužbi o Stanišiću i Simatoviću – kao članovima udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) stvaranja etnički čistih teritorija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini - bio amnestiran i cijeli srbijanski vojno-politički vrh na čelu s predsjednikom Slobodanom Miloševićom koji je započeo ratove. Milošević je za ista nedjela odgovarao na Haškom sudu, ali je umro mjesec dana prije okončanja višegodišnjeg procesa.
Branitelji optuženih su pak tijekom žalbene rasprave odbacili još jednom sve optužbe, ponavljajući nalaze Raspravnog (prvostupanjskog) vijeća – kako logističko pomaganje jedinicama tijekom rata spada u legitimne ratne napore, kao što je to zaključilo i Žalbeno vijeće u slučaju načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića.
U slučaju da Žalbeno vijeće prihvati neki od tri žalbena osnova tužiteljstva, obrana je zatražila ponavljanje suđenja, ističući kako bi osuđujuća presuda u drugom stupnju, nakon oslobađanja u prvom – značila presedan na Haškom sudu.
Stanišić i Simatović odrekli su se prava da prisustvuju izricanju drugostupanjske presude, ostavši u Beogradu u kojem borave nakon oslobađanja u prvom stupnju 2013.godine.
VIDEO: Dokumentarni film o Jedinici za specijalne operacije (JSO)
