Petogodišnjica od usvajanja prvog Ustava nezavisne Crne Gore koja se navršila ovih dana nameće potrebu za preispitivanjem najvišeg pravnog akta, poštovanja njegovih odredbi, eventualnih slabosti i potrebe za određenim izmjenama.
Ustav će, sasvim sigurno, morati doživjeti određene izmjene ali je još uvijek nepoznato da li će se ograničiti na reformu koju zahtijeva EU ili će one biti šire.
Skupština Crne Gore je 19. oktobra usvojila prvi Ustav nakon proglašenja nezavisnosti koji su podržali vladajuća koalicija: Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratska partija, manjinske stranke Bošnjaka, Albanaca i Hrvata i opozicioni Pokret za promjene i Liberalna partija. Protiv su bile prosrpske političke stranke - Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija koje su tokom višednevne rasprave tvrdile da Ustav Crne Gore diskriminiše Srbe u Crnoj Gori, da je usmjeren protiv njih, te da je cilj navodna asimilacija Srba.
Predsjednik Senata crnogorskog Udruženja pravnika Stanko Marić prvi Ustav nezavisne Crne Gore vidi kao kuću koja ne može biti valjana jer je sagrađena na lošim temeljima.
Stanko Marić
"Ima mnogo nedostataka i imajući u vidu krupne nedostatke sa stanovišta sistema. Nema odredbe koje stvarno obezbjeđuju podjelu i međusobnu kontrolu vlasti. Ostalo ne bih komentarisao, jer je to suština Ustava koji u tom dijelu ima krupne nedostatke kojima ne obezbjeđuje nezavisnost sudske vlasti i kontrolu izvršne vlasti. Kada toga nema onda sve drugo ne može dati ni neke specijalne rezultate", ocjenjuje Marić.
"Ustav Crne Gore je zauvijek udario temelje vječnosti Crne Gore", rekao je, povodom petogodišnjice od usvajanja prvog Ustava nezavisne Crne Gore predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić koji smatra da je ovaj akt normativni iskaz temeljnih političkih vrijednosti građanske, pravne, moderne, evroatlantske i socijalne države.
Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Obrad Mišo Stanišić smatra da je Ustav za proteklih pet godina pustio korijene, a da zahtjevima prosrpskog dijela opozicije za promjenama ne treba izlaziti u susret.
"Mislim da je u Crnoj Gori Ustav zaživio, ne poštuju ga svi politički predstavnici u Crnoj Gori iz redova opozicije, koji su pokušali da kada je u pitanju EU i naš put ka članstvu uvijek podršku za taj proces uslove nekim svojim zahtjevima o izmjenama ustava. To se desilo kada je trebalo da budemo kandidat za članstvo u EU, ali i kada je trebalo da dobijemo datum pristupnih pregovora", ističe Stanišić.
Jezik, zastava i himna
Prosrpske Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija podržane od Pokreta za promjene traže promjene odredbe Ustava koje definišu službeni jezik, zastavu i himnu. Ovo podrazumijeva da se, kako kažu, uvažavajući činjenicu da u Crnoj Gori srpski govori najveći broj građana, ovom jeziku vrati status službenog, odnosno, da se pored postojeće državne uvede i tzv. narodna zastava u crvenoj, plavoj i bijeloj boji, kao i da se himna skrati za strofe koje je napisao, po mnogima kontroverzna istorijska ličnost, Sekula Drljević.
Goran Danilović
"Prosto, ne smije se dozvoliti da u našem ustavu postoje diskriminatorske norme i da ustav potpuno odudara od realnosti. Ne znam kome je u interesu da se pod navodno jeftinim izgovorima da se ljuljaju identitetski temelji Crne Gore nastavlja sa diskriminacijom pojedinaca i jezičkih grupa cijelih naroda. To je nešto što će vrlo brzo postati pitanje pristojnosti i ja sam ubijeđen uskoro doći na red", ističe Goran Danilović iz Nove srpske demokratije.
I u Pokretu za promjene smatraju da se ne može ignorisati činjenica, odnosno, podatak sa posljednjeg popisa prema kojem najveći broj građana Crne Gore govori srpskim jezikom. Predsjednik PzP-a, Nebojša Medojević, međutim, podsjeća i na evropsku obavezu Crne Gore da izmijeni Ustav u dijelu koji reguliše pravosuđe shodno zahtjevu Evropske komisije koja traži da sudije više ne biraju političari. Vlast je, doduše, iskazivala volju da se to i uradi ali je opozicija svoju, inače neophodnu, podršku uslovljavala rješavanjem pitanja službenog jezika, zastave i himne.
"Sa aspekta obaveza Crne Gore prema EU očigledno je da model pravosuđa koji je u ovom ustavu nametnuo Ranko Krivokapić, a protiv koga je bio Pokret za promjene i tu su bile najveće razlike Pokreta i ove vlasti, taj model dakle nije prošao test vremena", smatra Medojević.
A, da li se Ustav ovakav kakav jeste poštovao tokom proteklih pet godina, pitanje je na koje odgovara pravnik Stanko Marić.
"U mjeri gdje je vlasti odgovaralo – DA. Gdje god je mogao da ugrozi vlast onda je odgovor NE", rekao je on.
