Budvanski Dom zdravlja je prije dva mjeseca otvorio i drugu COVID ambulantu, obije rade u dvije smjene, dnevno pregledaju oko 260 građana, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) pomoćnik direktora Doma zdravlja Blažo Radoman.
Budva, najposjećeniji grad na crnogorskom primorju, koja se smatra metropolom turizma, ima oko 800 oboljelih od COVID-19 od 28.000 osiguranika koliko ih ima u evidenciji Doma zdravlja.
“Dnevno se obavi oko 180 pregleda, a još oko 80 osoba primi terapiju”, kaže Radoman i dodaje da u ambulantama rade pet ljekara, već 11 mjeseci u dvije smjene. Od Ministarstva zdravlja tražili su da im pošalju tri ili četiri ljekara da im pomognu tokom narednog mjeseca.
“Jer, zaista su naši ljekari trenutno preopterećeni”, kaže Radoman.
Prvi čovjek Budve – nekad i sad
Zbog drastičnog povećanja broja oboljelih od COVID-19 u Budvi, predsjednik Opštine Marko Carević je 9. februara predložio Ministarstvu zdravlja zaključavanje grada koje podrazumijeva prestanak rada većine institucija i strogi policijski čas.
Za RSE kaže da su u donošenju hitnih mjera za sprječavanje širenja epidemije zakasnili jer je Dom zdravlja, kao kaže, kasno alarmirao lokalnu vlast, a Ministarstvo zdravlja i Vlada, kako je rekao, sporo funkcionišu.
Carević je iz Demokratskog fronta (DF) koji je dio vlasti na državnom nivou, od izbora krajem avgusta prošle godine, kada je Demokratska partija socijalista (DPS) nakon tri decenije izgubila vlast.
Carević dio problema za širenje infekcije ovim tempom, vidi u kadrovima bivše vlasti među nadležnima u Domu zdravlja, policiji i sanitarnoj inspekciji.
“Ja ne kažem da su oni to namjerno uradili, ali mi se čini da tu nije bio profesionalizam na nivou, nego jedno otaljavanje posla i imamo situaciju da se zakasnilo sa reakcijom”, kaže Carević.
Pitali smo Carevića za njegovu izjavu iz jula prošle godine kada je tvrdio da se građanima na sjeveru Crne Gore daje 200 i 500 eura da, kako je rekao, “prihvate da imaju koronu u samoizolaciji ili da leže u bolnici”.
“To je manipulacija i neistina, rekao sam da nam javljaju ljudi sa terena da koalicija i DPS plaća po 200 eura ljude da kažu da imaju koronu. Nisam rekao da tada u Beranama nije bilo korone, bilo je, ali je politička situacija bila takva da je DPS-u bilo potrebno inscenirati da je što veći broj ljudi zaraženih COVID-om 19, kao opcija za odlaganje izbora”, kaže Carević.
Crna Gora prva po broju korona slučajeva na Zapadnom Balkanu
DPS traži smjenu Borovinić Bojović
“Posljednji događaji u Budvi govore o gubitku svake kontrole nad epidemijom“, ocijenili su iz DPS-a i zatražili od premijera Zdravka Krivokapića da smijeni ministarku zdravlja Jelenu Borovinić Bojović.
“Zbog niza neodgovornih i nestručnih postupaka koji su doveli do katastrofalne epidemiološke situacije u državi i prijete da potpuno uruše zdravstveni sistem Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Poslanik DPS i ljekar Halil Duković za RSE kaže da dok stalno rastu brojevi oboljelih i umrlih iz Vlade popuštaju mjere i zabrane.
“Nama je do sada oboljelo 10 posto ukupne populacije, od vakcina još nema ništa i ne znamo da li će ih i kada biti. Imamo situaciju da nas direkor Instituta za javno zdravlje poziva da se vakcinišemo, a ja ga pitam – čime”, navodi Duković.
Duković kaže da je prethodna vlast insistirala na strožim mjerama protiv širenja virusa, navodeći primjer opštine Tuzi koju su prošle godine potpuno zatvorili nakon što je u jednom danu registrovano 18 novih infekcija, što je dalo odlične rezultate.
Za pogoršanje epidemiološke situacije direktno smatra odgovornom ministarku zdravlja Jelenu Borovinić Bojović koja se , kako ističe “ovih dana bavi smjenama direktora bolnica umjesto nekontrolisanim širenjem epidemije”.
“Mogu da kažem da je ona dobar pulmolog ali ona je sada ministar i to je nešto drugo. To kako sada stojimo sa epidemijom govori da ona sigurno nije dobar ministar“, smatra Duković.
Ministarka izbjegava javnost
Tokom vladavine DPS nadležne zdravstvene institucije su od početka epidemije su na dnevnom nivou, pres-konferencijama, obavještavale javnost o situaciji i mjerama koje preduzimaju.
Jelena Borovinić Bojović je posljednju konferenciju za novinare o epidemiološkoj situaciji održala 15. januara, a njeni saradnici prije dvije sedmice. Na obje je najavljeno da bi vakcine trebalo da stignu krajem januara i početkom februara.
Ministarstvo se 9. februara oglasilo, ali povodom smjene čak 11 direktora domova zdravlja, koji su uglavnom bili kadrovi bivše vlasti DPS.
Kako je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja regiona u kojoj još nije počela vakcinacija stanovništva, opozicija je tražila parlamentarno saslušanje ministarke.
Skupštinski Odbor za zdravstvo 8. februara, gasovima vladajućeg Demokratskog Fonta, čijom podrškom je Vlada i izabrana, odbio je inicijativu da na konsultativno saslušanje pozove ministarku Borovinić Bojović.
Odbijeno skupštinsko saslušanje ministarke
Naime, iz Socijaldemokratske partije (SDP) koja je bila inicijator saslušanja naveli su da javnosti hitno treba objasniti zbog čega je Crna Gora među svega par evropskih država u kojima vakcinacija nije počela, da su ponuđene donacije za oko 80.000 stanovnika odbijene, te zašto je vlast otvorila granice za ulazak bez PCR testa u vrijeme kada je većina evropskih zemalja pooštrila mjere zbog pojave novog soja virusa.
“Ovo je pitanje života i smrti, ako na dnevnom nivou imate oko 500 zaraženih, što je prosječno oko jedan posto stanovništva na desetodnevnom nivou”, kazala je poslanica SDP Draginja Vuksanović Stanković, koja je ocjenila da se odbijanjem konsultativnog saslušanja želi sakriti “potpuna nesposobnost” resorne ministarke zdravlja.
Iz redova vladajućeg Demokratskog fronta (DF) odgovorio je Vladimir Dobričanin rekavši da se ne slaže “da je riječ o pitanju života i smrti”, ocjenjujući da je Vlada posljednjih par mjeseci “brutalno napadnuta što nema vakcina”.
On je optužio bivšu vlast da, kako je rekao, “nije mrdnula prstom” da nabavi vakcine nakon 30. avgusta kada su održani izbori koje je DPS izgubio.
Vlada poražene koalicije predvođene DPS bila je u tehničkom mandatu do 4. decembra, kada je formirana nova Vlada glasovima Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA.
Popuštanje mjera pojačalo kretanje građana
Odlukom nadležnih 11. januara ove godine strancima je omogućen ulazak u Crnu Goru bez PCR testa a ukinuta je i zabrana međugradskog saobraćaja vikendom.
Ukidanje te zabrane dovelo do povećanja broja građana koji odlaze u ski centre na sjeveru države ali i u primorske gradove, nakon čega je i zabilježen dramatičan rast novih infekcija u gradovima poput Budve, Herceg Novog, Tivta, Ulcinja, Bara i Kotora.
U Ulcinju se još čekaju rezultati testova prve grupe od 130 učenika srednje škole “Bratstvo i jedinstvo” koji su prošle sedmice samoinicijativno otišli na skijanje na Žabljak. Od juče su u samoizolaciji.
Kako je došlo do masovne ekskurzije u sred pandemije?
Direktor škole Husein Katana za RSE kaže da su učenici i pored njegove zabrane samoinicijativno sa dva profesora otputovali na skijanje.
„Najavljivali su da će ako ih ne pustim organizovati bunt ispred škole. Nijesam se obazirao na to ali su oni ipak otišli na Žabljak putem turističke agencije. Kada je bilo jasno da neće odustati od skijanja pustio sam dvojicu profesora da otputuju sa njima kako bi ih tamo pratili i kontrolisali. Sada čekamo rezultate testova, a svih 130 učenika su trenutno u samoizolaciji“, kazao je Katana.
Na pitanje kako su tri puna autobusa učenika od Ulcinja, sa krajnjeg juga do Žabljaka, na sjeveru bez policijske kontrole prešli 400 kilometara u oba pravca, za sada nema odgovora.
Crna Gora je sa 67 pacijenata na vrhu liste zemalja regiona po broju hospitalizovanih na 100.000 stanovnika.
Ista je situacija i sa oboljelima (1.238), a ima i najveću četrnaestodnevnu incidenciju, od 1.105 novih slučajeva infekcije u posljednjih 14 dana.
Prvih devet mjeseci, od početka epidemije u martu prošle godine do decembra, od posljedica infekcije preminulo je 516 osoba.
U posljednja dva mjeseca preminulo je 336 crnogorskih građana.
Facebook Forum