Šta donosi najavljeno formiranje nove bošnjačke stranke

Ideja o formiranju nove partije Bošnjaka u Crnoj Gori lansirana je u susret lokalnim izborima koji će na proljeće sljedeće godine biti održani u Rožajama, Plavu, Bijelom Polju i Baru.

Odmah se nameće pitanje kolika bi njeno osnivanje moglo da naudi interesima Bošnjačke stranke koju kritičari optužuju da je kao dio vladajuće koalicije udobno smještena u skute režima i da nije na pravi način reprezentovala i štitila interese Bošnjaka u Crnoj Gori?

Odgovor u samoj Bošnjačkoj stranci nijesmo dobili pošto njeni funkcioneri nijesu odgovarali na telefonske pozive.

Za bivšeg predsjednika Bošnjačkog savjeta, profesora Šerba Rastodera, pojava novog subjekta u bošnjačkom političkom spektru nije iznenađenje.

„Ja sam tako nešto i očekivao, prije svega iz razloga što mislim da je politika Bošnjačke stranke dobrim dijelom promovisala nekompetentnost, servilnost i krajnju neefiksnost u promociji onoga što su interesi bošnjačkog naroda, te očigledno nezadovoljstvo koje se pojavilo neko politički pokušava da kapitalizuje. Ono što je za mene djelimično problematično to je što ja ne vidim pomaka od onoga što sam nazvao politika rožajske avlije koja cjelokupnu bošnjačku politiku svodi na jednu vrstu političkog tijela unutar kojeg se ne prepoznaju magistralni pravci interesa i zahtjeva ove etničke zajednice“, kaže Rastoder.

Sa najavom formiranja nove bošnjačke partije u Crnoj Gori koincidira reaktuelizovanje stare teme formiranja prekogranične regije Sandžak u kojoj uglavnom žive Bošnjaci a koju je pokrenuo srbijanski muftija Muamer Zukorlić

Iako je vladajuća DPS više puta negirala da je uoči referenduma o crnogorskoj nezavisnosti njen lider Milo Đukanović sa predsjednikom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem potpisao sporazum o tome, predsjednik rožajske Opštine Nusret Kalač ovih dana je, kako piše list Vijesti, sa predstavnicima Evropske unije razgovarao upravo o projektu slobodnog protoka ljudi, robe i kapitala u Sandžačkoj regiji. Šta na sve to kaže Profesor Rastoder?

„Pitanje Sandžaka otvarati na način na koji se to pripisuje nekome ko je iz vladajuće vrhuške izgleda nepojmljivo i nerazumljivo ukoliko takav neki dogovor ne postoji sa rukovodstvom. Glavni promoter ideje Sandžaka je muftija Zukorlić koji je, kao što znamo, politički saveznik predsjednik Srbije Tomislava Nikolića. Vjerujem da je inicijativa gospodina Kalača u kontekstu svih tih nekih političkih dogovora o kojima mi danas malo znamo. Druga bitan stvar koja doprinosi reaktuelizaciji ovog pitanja je činjenica da je Bošnjačka stranka potpisujući dogovor sa vladajućom partijom ovo pitanje pod tepih izbjegavajući da se politički sukobi sa promoterima te ideje“, navodi Rastoder.

Na kraju mogu li, pitali smo profesora Rastodera, predstojeće izborne utakmice voditi oštrijoj političkoj borbi u Bošnjačkom biračkom tijelu i dovesti do pojave radikalnijih političkih opcija?

“Ono što iskustvo uči je da je unutar bošnjačkog korpusa bilo nekoliko desetina političkih frakcija koje nijesu djelovale autonomno i koje nijesu imale kapaciteta da osmisle jednu cjelovitu nacionalnu politiku. U tom smislu sam siguran da i najnovija politička struja unutar bošnjačkog nacionalnog korpusa ne izviru iz autohtono njegovog interesa nego su u pitanju neki impulse sa strane. Dakle, ne bih mogao da dam decidan odgovor u smislu da će ta utakmica biti politički korektan ali sam siguran da će to dovesti do raspada i ponovnog raspada nekih političkih stranaka i odstranjivanja nekih političkih lidera i doprinijeti dodatnom srozavanju interesa i ugleda same bošnjačke zajednice”, zaključuje Rastoder.