Delegacije udruženja koja okupljaju majke Srebrenice, boračkih organizacija, opštine i Tuzlanskog kantona obilježili su u srijedu, 12. aprila, tridesetu godišnjicu stradanja Bošnjaka na školskom igralištu u tom gradu u istočnoj Bosni.
Na tome mjestu se 12. aprila 1993. godine igrao fudbalski turnir kad su eksplodirale četiri granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske.
Ubile su 74 i ranile više od stotinu civila, a još 31 osoba umrla je na putu prema ili u bolnici.
"Tog dana bilo je mirno, a i francuski general Philippe Morillon (komandant Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija) je obećao primirje, pa smo organizirali fudbalski turnir. Sjedio sam na tribinama i odjednom je pala granata. Pao sam i nisam ništa vidio od dima. Poslije sam vidio oko sebe mnogo mrtvih drugova, ranjenih, i dijelova tijela na sve strane", izjavio je Hasan Hasanović, koji je tad imao 17 godina.
Masakru je svjedočila i Fazila Efendić, predsjednica Udruženja Srebreničke majke, koje je i organiziralo obilježavanje današnjeg događaja.
"Ovaj dan me podsjeća na bol i tugu zbog izgubljene mladosti. Slike mrtvih i ranjenih su mi stalno pred očima. Ovaj dan obilježavamo da se nikad ne zaboravi ono što se ovdje dogodilo prije 30 godina", rekla je Efendić.
U Srebrenici je u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima, koji se smatra jednim od najgorih zločina počinjenih u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Procjenjuje se da su snage bosanskih Srba u samo nekoliko dana ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u i oko grada. Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do danas je ukopano više od 6.650 žrtava, a na drugim lokacijama više od 230. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava.
Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim, regionalnim i sudovima u BiH osuđeno je više od pedeset osoba na ukupno više od 700 godina zatvora.
Sud u Den Haagu je, pored ostalih, na doživotnu zatvorsku kaznu osudio i Ratka Mladića, vođu vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995. godine, kao i Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske.
