"Žrtve genocida pronađene u 87 masovnih grobnica"
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH) Emza Fazlić kazala je da su žrtve genocida koje su ukopane ili čekaju da budu sahranjene u Potočarima pronađene u ukupno 87 masovnih grobnica. U 44 slučaja se radi o primarnim masovnim grobnicama, a u 39 slučajeva su u pitanju sekundarne grobnice.
Nerijetko su posmrtni ostaci jedne osobe pronađeni u dvije ili više grobnica, što svjedoči o namjeri počinitelja da njihovim premještanjem s jedne lokacije na drugu prikriju zločin.
Porodice žrtava genocida godinama tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, kako bi ih na dostojanstven način ukopali i kako bi njihove napaćene duše konačno našle mir.
Nije rijedak slučaj da bude pronađeno i identificirano samo par kostiju, pa se porodice, u nadi da će pronaći i ostatak skeleta, ne odlučuju dati suglasnost za ukop.
Isto tako, neke porodice se odluče da u Memorijalnom centru u Potočarima ukopaju i nekompletne posmrtne ostatke.
"Svaka fotografija je neispričana priča"
Podsjećamo na projekt koji je Radio Slobodna Evropa započeo prije devet godina.
Dvadeset godina nakon najvećeg zločina na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata, novinarka Dženana Halimović željela je osigurati da žrtve, a ne samo njihova imena, budu upamćene.
Počela je prikupljati fotografije 8.373 ljudi ubijenih u srebreničkom genocidu, te ih prikupila skoro 3.000.
Ako imate fotografije ili znate nekoga ko bi mogao imati fotografije žrtava koje se nalaze na našoj listi molimo Vas da ih sa podacima pošaljete na našu e-mail adresu: facesofsrebrenica@rferl.org.
Godišnjica Marša mira
Ove godine obilježava se 20. godišnjica Marša mira. Riječ je o memorijalnoj pješačkoj ruti dugoj više od 100 kilometara, kojom se ide kako bi se odala počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
"Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava.
Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Tokom pješačenja se tokom tri dana prelazi više od 30 kilometara dnevno, a staza je na određenim mjestima nepristupačna.
"Rezolucijom u UN-u žrtve dobile međunarodnu pravdu, a negatori mjesto na sramnoj strani historije"
U Memorijalnom centru u Potočarima počela je komemoracija u povodu 11. jula Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Na samom početku govorio je Hamdija Fejzić, preživjeli genocida u Srebrenici, koji je poručio da je negiranje genocida nad bošnjačkim civilima "posljednja faza izvršenja genocida".
"Politiku negiranja provode one snage koje su genocid osmislile i koje su godinama pružale utočište osumnjičenim i osuđenim za genocid. Usprkos zakonu koji zabranjuje negiranje, imamo samo jednu optužnicu i nikad masovnije negiranje genocida."
Fejzić je istaknuo važnost UN-ove rezolucije kojom se 11. juli obilježava kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
"Žrtve su dobile međunarodno pravo na sjećanje, a negatori mjesto na sramnoj stranih historije", rekao je Fejzić.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio je zakon kojim je 2021. kriminalizirano negiranje genocida u Srebrenici.
UN-ovom rezolucijom iz maja 2024. se također osuđuje svaki oblik negiranja genocida.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Među njima su i bivši predsjednik RS Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.