Dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježen u UN-u, u Potočarima sahranjeno 14 žrtava

Skupština Kosova usvojila je na vanrednoj sjednici, održanoj povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici, Deklaraciju o obilježavanju i odavanju počasti žrtvama genocida.

Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Bahrim Shabani kazao je da je u tom dokumentu istaknuto protivljenje nekažnjavanju odgovornih za genocid i ratne zločine.

Shabani je rekao da se Kosovo solidarizira s preživjelima genocida u Srebrenici, istaknuvši da sjećanje na "Srebrenicu treba služiti kao podsjetnik na kolektivnu odgovornost da se takve tragedije spriječe u budućnosti".

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, poručio je da je u julu 1995. ispisano jedno od najmračnijih poglavlja moderne evropske istorije.

"Srebrenica ostaje dubok ožiljak u istoriji Evrope. Neuspjeh da se spriječi ovaj genocid je teret koji i dalje nosimo", napisao je Borrell u kolumni.

Podsjetio je da je Rezolucijom UN-a 11. jula proglašen za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Međutim, u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu i dalje je prisutna zabrinjavajuća tendencija negiranja. Bilo kakvo negiranje genocida je šamar pravdi i prepreka pomirenju", naveo je.

Kako je kazao, stav Evropske unije je jasan - nema mjesta negiranju genocida, historijskom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca u društvima koja cijene istinu i pravdu.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa, izjavila je da svijet ništa nije naučio nakon Holokausta, kada je poručeno "nikad više".

Subašić je u genocidu izgubila 22 člana porodice, među kojima su njen najmlađi sin i suprug.

"Ubijena su naša djeca, braća i sestre samo zato što su bili muslimani. Ipak, digle smo svoj glas i probudile čitav svijet da kažemo da su naša djeca nevino ubijena i da se nikome ne smije desiti što je nama", kazala je Subašić.

Poručila je da je veliki broj ratnih zločinaca na slobodi i da se "slobodno šeta i smije preživjelima".

Također je kazala da joj je žao što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije bio jedan od sponzora Rezolucije o Srebrenici koja je usvojena krajem maja u Generalnoj skupštini UN-a.

"Žao mi je što nije postao Willy Brandt, da živimo zajedno u miru i rahatluku. U BiH ima mjesta za sve ljude", kazala je.

"Ova godina je važna prekretnica budući da je prvi put od usvajanja rezolucije UN-a u maju da se ovaj dan obilježava kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastrašujući događaji iz jula 1995. potresli su savjest čovječanstva", počela je svoje izlaganje u Potočarima Graciela Gatti Santana iz Urugvaja, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), pravnog nasljednika Haškog tribunala.

Santana je istaknula da je u Haškom sudu da su događaji iz jula 1995. "označeni takvim stepenom brutalnosti koji je nezapamćen u toku sukoba u bivšoj Jugoslaviji".

"Nakon iscrpne analize, nezavisni suci su utvrdili da su djela u Srebrenici genocid. Pet osoba je osuđeno na kaznu doživotnog zatvora zbog tih zločina. Haški sud i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove za sudove nastavit će pozivati na odgovornost. Ostajemo posvećeni pružanju pomoći u dokazivanju pravde", poručila je Santana.

Santana je istaknula da procesuiranje odgovornih za genocid i druge zločine ostaje ključno za proces pomirenja.

Ona je istaknula i da je obeshrabrujuće negiranje koje i dalje traje.

"Mora se zaustaviti ovo, ovakvih glasovi mržnje. Vrijedan instrument su presude i dokazi koje su prikupili ovi sudovi. Prihvatanje prošlosti, širenje istine, educiranje javnosti su jedini načini da se krene naprijed. Svako od nas im ulogu u tom procesu. Svako ima obavezu da se informira o događajima koji su se odigrali. To je odgovornost i političkih lidera u regiji. Nadam se da će što prije doći do promjene u načinu razmišljanja", poručila je Santana.