Imperativ društva da odbaci minimiziranje genocida u Srebrenici, poručio Schmidt
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izjavio je da je imperativ društva da odbaci bilo kakve pokušaja minimiziranja težine i razmjera genocida u Srebrenici.
Schmidt je upozorio i na praksu veličanja ratnih zločinaca, kako je kazao, najviše u istočnom dijelu Republike Srpske. "Veličane ratnih zločinaca je uvreda, ako ne i prijetnja žrtvama, a predstavlja i kršenje Krivičnog zakona BiH", poručio je na komemoraciji u Potočarima.
Podsjetio je da je Generalna skupština Ujedinjenih naroda krajem maja usvojila Rezoluciju kojom se 11. jula proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i zabranjuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Naglasio je da će presude međunarodnih sudova biti registrovane u krivičnim evidencijma u BiH i da je s tim ciljem potpisan memorandum između Ministarstva pravde BiH i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Podsjetio je, također, da je izmijenio Izborni zakon BiH kako bi onemogućio osuđenim ratnim zločincima da budu na važnim funkcijama, te da Ured visokog predstavnika nastavlja ohrabrivati tužilaštvo da procesuira osobe koje negiraju genocid i ratne zločine.
Kako je kazao, te aktivnosti nisu uperene protiv bilo kojeg naroda, kao ni što Rezolucija o Srebrenici nije uprerena protiv srpskog naroda i Republike Srpske.
"Vlasti RS preispituju i osporavaju činjenice vezane za genocid, a to predstavlja nemogućnost suočavanja s mračnim trenutkom prošlosti", kazao je.
Schmidt se osvrnuo i na najavu vlasti RS da će pokrenuti proces razdruživanja tog entiteta od Federacije BiH, ističući da je "razdruživanje neprihvatljiv i nelegitiman način", jer je u suprotnosti s pravima svih naroda u BiH.
"Zašto poslije sjajne ponude Evropske unije za članstvo to ne iskoristiti da bi na ovakve dane i dešavanja dolazila sva tri člana Predsedništva", zaključio je, postavljajući pitanje zašto ne bi bilo normalno da i članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović danas bude u Potočarima
"Rezolucijom u UN-u žrtve dobile međunarodnu pravdu, a negatori mjesto na sramnoj strani historije"
U Memorijalnom centru u Potočarima počela je komemoracija u povodu 11. jula Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Na samom početku govorio je Hamdija Fejzić, preživjeli genocida u Srebrenici, koji je poručio da je negiranje genocida nad bošnjačkim civilima "posljednja faza izvršenja genocida".
"Politiku negiranja provode one snage koje su genocid osmislile i koje su godinama pružale utočište osumnjičenim i osuđenim za genocid. Usprkos zakonu koji zabranjuje negiranje, imamo samo jednu optužnicu i nikad masovnije negiranje genocida."
Fejzić je istaknuo važnost UN-ove rezolucije kojom se 11. juli obilježava kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
"Žrtve su dobile međunarodno pravo na sjećanje, a negatori mjesto na sramnoj stranih historije", rekao je Fejzić.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio je zakon kojim je 2021. kriminalizirano negiranje genocida u Srebrenici.
UN-ovom rezolucijom iz maja 2024. se također osuđuje svaki oblik negiranja genocida.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Među njima su i bivši predsjednik RS Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Godišnjica Marša mira
Ove godine obilježava se 20. godišnjica Marša mira. Riječ je o memorijalnoj pješačkoj ruti dugoj više od 100 kilometara, kojom se ide kako bi se odala počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
"Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava.
Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Tokom pješačenja se tokom tri dana prelazi više od 30 kilometara dnevno, a staza je na određenim mjestima nepristupačna.
"Svaka fotografija je neispričana priča"
Podsjećamo na projekt koji je Radio Slobodna Evropa započeo prije devet godina.
Dvadeset godina nakon najvećeg zločina na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata, novinarka Dženana Halimović željela je osigurati da žrtve, a ne samo njihova imena, budu upamćene.
Počela je prikupljati fotografije 8.373 ljudi ubijenih u srebreničkom genocidu, te ih prikupila skoro 3.000.
Ako imate fotografije ili znate nekoga ko bi mogao imati fotografije žrtava koje se nalaze na našoj listi molimo Vas da ih sa podacima pošaljete na našu e-mail adresu: facesofsrebrenica@rferl.org.
