Snimkom izvođenja pjesme "Srebrenički inferno" iz Potočara u sjedištu UN-a okončan je komemorativni skup u povodu Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Bh. ambasador Zlatko Lagumdžija je na kraju potcrtao da nema mjesta onima koji negiraju genocid, koji veličaju ratne zločine i relativiziraju utvrđene činjenice.
Na 29. godišnjicu je u Potočarima sahranjeno 14 nekompletnih posmrtnih ostataka žrtava genocida.
Za iduću sedmicu najavljena je reekshumacija tijela žrtava genocida u Srebrenici, kada će biti otvoreno 78 mezara, kako bi bili dodani posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni.
Ovim Radio Slobodna Evropa završava uživo praćenje programa obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Hvala što ste nas pratili.
Almasa Salihović: Ni danas ne razumijem zašto su nam to uradili
Almasa Salihović imala je pet godina kad je počeo rat u BiH, a osam godina kad joj je brat ubijen u genocidu u Srebrenici u julu 1995.
Ona se s ostalim članovima porodice uspjela spasiti.
"Dok stojim pred vama, nosim teret vlastite priče, koja je dio mene kao i odraz drugih priča", kazala je.
Nekompletni posmrtni ostaci njenog brata pronađeni su 2008. godine u masovnoj grobnici.
"U vrijeme smrti, moj brat Abdulah bio je dječak od 17 godina, pun ambicija i snova. Bio je vjernik, inteligentan, iskren i najljubaznija osoba koju sam ikad poznavala. Žao mi je što mu nisam mogla sve to da mu kažem, kao i koliko ga volim", istaknula je Salihović, koja radi kao glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima.
Kazala je da je preživljavanje genocida bilo zastrašujuće iskustvo.
"11. jula ostvarili su se naši najgori strahovi. Imala sam osam godina i ostala su sjećanja puna bespomoćnosti. Nisam razumjela šta nam se događa i šta smo uradili da nam to čine. Ni do danas to nisam razumjela."
U bazi UN-a u Potočarima, u kojoj su potražili zaštitu, posljednji put je vidjela brata.
"Pogubljen je zajedno s hiljadama drugih i bačen u masovnu grobnicu, a 2008. pronađeno je manje od pola njegovih posmrtnih ostataka i sahranjeno."
Stalna predstavnica Njemačke u Ujedinjenim narodima Antje Leendertse kazala je da je srebrenički genocid predstavlja tragično poglavlje zajedničke europske historije.
Zajedno sa Ruandom, Njemačka je bila inicijator usvajanja Rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, kojom je 11. juli postao Međunarodni dan sjećanja na genocid.
"Rezolucija nije samo simbol sjećanja, već posvećenost pravdi i istini te sprječavanja zločina u budućnosti. Također, šalje jasnu poruku protiv bilo kakvog poricanja genocida", kazala je.
Kako je kazala, cilj obilježavanja nije fokusirano na otvaranje starih rana nego "njihovom liječenju".
"Njemačka je svjesna ove lekcije s obzirom na našu vlastitu mračnu prošlost. Zaostavština Srebrenice je podsjećanje na našu zajedničku odgovornost da štitimo i promoviramo mir", rekla je.
Na komemoraciji je pročitana poruka generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa koji je, uz ostalo, rekao da je potrebno boriti se protiv podjela i netolerancije.
"Sjećanje na Srebrenicu treba ojačati našu odlučnost da izgradimo svijet slobodan od genocida i gdje će vladati pravda mir", poručio je ističući da "nikad više" u takvom svijetu treba biti čvrsto obećanje.