Rezolucija Evropskog parlamenta o napretku Crne Gore u evropskim integracijama, usvojena u srijedu, osim opštih mjesta koji se oslanjaju na ranije stavove saopštene u mišljenju Evropske Komisije sadrži i jedan izričit zahtjev od Podgorice.
U odnosu na raniji nacrt rezolucije koju je pripremio izvjestilac Čarls Tanok u kome se pozdravlja namjera Crne Gore da sa Italijom gradi podvodni kabal, u finalnoj verziji Evropski parlament govori o negativnim aspektima izgradnje velikih energetskih objekata i poziva Ministarstvo ekonomije u Podgorici da na svom sajtu objavi dokument i anekse ugovora o postavljanju podvodnog kabla.
Na pitanje kako će ministarstvo ekonomije odgovoriti na te zahtjeve, portparolka Draženka Bećirović nam je odgovorila:
"Kada je riječ o ugovorima koji su potpisani sa italijanskom prenosnom kompanijom i crnogorskom prenosnom kompanijom, Ministarstvo se u skladu sa odredbama tog ugovora koje se odnose na povjerljivost još početkom februara ove godine obratila stranama potpisnicama sa zahtjevom za saglasnost za objavljivanje ugovorne dokumentacije. Napominjemo da je Ministarstvo ekonomije saglasno da se ugovori objave, što će biti urađeno po dobijanju saglasnosti svih strana potpisnica ugovora."
Podsjetimo riječ je o projektu vrijednom 700 miliona eura koji od početka izaziva kontroverze i sa crnogorske i italijanske strane Jadrana .
Iako su vladini zvaničnici u Podgorici ukazivali na benefite koje bi Crna Gora od tog posla imala, mogućnošću da izvozi struju u zemlje Evropske unije, u nevladinom sektoru su prije svega upozoravali na negativan uticaj po životnu okolinu.
Pobjeda NVO
Zato zahtjeve iz Rezolucije Evropskog parlamenta Darko Pajović iz Green Houma doživljava kao uspjeh 62 nevladine organizacije koje su od crnogorske Vlade duže od godinu bezuspješno tražili da objavi sva dokumenta koja se odnose na taj projekat.
Darko Pajović"Svakako da to jeste jedna pobjeda razmišljanja i kažem jedan podstrek i nama, a opet, ukoliko se bude razumio na pravi način vjerujem i donosiocima odluka da razmišljaju u potpuno drugom pravcu i da prihvate partnerstvo i naravno sugestije koje dolaze iz civilnog sektora. Hoću da budem optimista, mada nikada naravno ne možete predvidjeti reakciju donosioca odluka jer se ovdje očigledno ne radi o državnim i društvenim interesima već o privatnim, što smo mi tvrdili od samog početka. Tako da, zavisno od njihove procjene, oni će se odrediti prema ovoj reakciji", kaže Pajović.
Skrivanje nadležnih institucija i nedostatak informacija o tome šta konkretno dobijaju projektom posebno je iritiralo mještane Lastve Grbaljske koji su se od početka oštro protivili izgradnji trafostanice za podvodni kabal na tom dijelu obale.
Njihovog predstavnika Labuda Mihovića ohrabruju poruke koje su u srijedu stigle iz Strazbura.
"Mi to doživljavamo kao pobjedu demokratije, evropske i kao pobjedu zakonitosti i poštovanja pravila koja već postoje ovdje. Pošto smo jako dobro informisani od naših kolega iz Peskare o svemu, čak smo i tamo imali sastanak sa njima mi smo se uključili ali smatramo da smo mi u suštini vrlo mali da bi smo mogli nešto da kažemo ili da poremetimo. Sada nas raduje što je Parlament Evropske unije donio novu ocjenu o tome", navodi Mihović.
Mještani Lastve Grbaljske, dodaje Mihović, očekuju da će državni organi sada biti primorani da projekat sa Italijanima potpuno razjasne.
"Da budemo istinski informisani o čemu se radi, da li ima problema građanstvo ako se to eventualno bude tu radilo, koje su koristi, koji interesi? Tražimo, a tražili smo sve vrijeme do sada, istinu oko toga, otvoreni razgovor, jer mi tu nijesmo mogli da dobijemo nikakvu informaciju .Ni od opštine Kotor, niti od nekoga drugog. Čak sam ja ovdje u mom selu sreo neke Engleze sa sa mapom i koji su otvorili kartu ogromnu gdje je bil nacrtana ta trafo stanica. Tu sam jedva ostvario neki kontakt sa ljudima koji su bili naši. Jedva su mi se poslije nekoliko minuta predstavili ko su i što su", navodi Mihović.
Sporazum o izgradnji podmorskog strujnog kabla između Crne Gore i Italije koji je potpisan 6 februara prošle godine, dio domaće javnosti stavljao je u kontekst naglog italijanskog proboja na crnogorsko tržište.
Sve se posmatralo kroz prizmu djelimične privatizacije Elektroprivrede, što je bilo kritikovano zbog navodne favorizacije italijanske kompanije A2A, koja je, prema nekim ocjenama, pobijedila zahvaljujući tajnom dogovoru premijera dvije zemlje Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija.
U odnosu na raniji nacrt rezolucije koju je pripremio izvjestilac Čarls Tanok u kome se pozdravlja namjera Crne Gore da sa Italijom gradi podvodni kabal, u finalnoj verziji Evropski parlament govori o negativnim aspektima izgradnje velikih energetskih objekata i poziva Ministarstvo ekonomije u Podgorici da na svom sajtu objavi dokument i anekse ugovora o postavljanju podvodnog kabla.
Na pitanje kako će ministarstvo ekonomije odgovoriti na te zahtjeve, portparolka Draženka Bećirović nam je odgovorila:
"Kada je riječ o ugovorima koji su potpisani sa italijanskom prenosnom kompanijom i crnogorskom prenosnom kompanijom, Ministarstvo se u skladu sa odredbama tog ugovora koje se odnose na povjerljivost još početkom februara ove godine obratila stranama potpisnicama sa zahtjevom za sag
"Ministarstvo ekonomije je saglasno da se ugovori objave, što će biti urađeno po dobijanju saglasnosti svih strana potpisnica ugovora", kaže Draženka Bećirović.
Podsjetimo riječ je o projektu vrijednom 700 miliona eura koji od početka izaziva kontroverze i sa crnogorske i italijanske strane Jadrana .
Iako su vladini zvaničnici u Podgorici ukazivali na benefite koje bi Crna Gora od tog posla imala, mogućnošću da izvozi struju u zemlje Evropske unije, u nevladinom sektoru su prije svega upozoravali na negativan uticaj po životnu okolinu.
Pobjeda NVO
Zato zahtjeve iz Rezolucije Evropskog parlamenta Darko Pajović iz Green Houma doživljava kao uspjeh 62 nevladine organizacije koje su od crnogorske Vlade duže od godinu bezuspješno tražili da objavi sva dokumenta koja se odnose na taj projekat.
Skrivanje nadležnih institucija i nedostatak informacija o tome šta konkretno dobijaju projektom posebno je iritiralo mještane Lastve Grbaljske koji su se od početka oštro protivili izgradnji trafostanice za podvodni kabal na tom dijelu obale.
Njihovog predstavnika Labuda Mihovića ohrabruju poruke koje su u srijedu stigle iz Strazbura.
"Mi to doživljavamo kao pobjedu demokratije, evropske i kao pobjedu zakonitosti i poštovanja pravila koja već postoje ovdje. Pošto smo jako dobro informisani od naših kolega iz Peskare o svemu, čak smo i tamo imali sastanak sa njima mi smo se uključili ali smatramo da smo mi u suštini vrlo mali da bi smo mogli nešto da kažemo ili da poremetimo. Sada nas raduje što je Parlament Evropske unije donio novu ocjenu o tome", navodi Mihović.
Mještani Lastve Grbaljske, dodaje Mihović, očekuju da će državni organi sada biti primorani da projekat sa Italijanima potpuno razjasne.
"Da budemo istinski informisani o čemu se radi, da li ima problema građanstvo ako se to eventualno bude tu radilo, koje su koristi, koji interesi? Tražimo, a tražili smo sve vrijeme do sada, istinu oko toga, otvoreni razgovor, jer mi tu nijesmo mogli da dobijemo nikakvu informaciju .Ni od opštine Kotor, niti od nekoga drugog. Čak sam ja ovdje u mom selu sreo neke Engleze sa sa mapom i koji su otvorili kartu ogromnu gdje je bil nacrtana ta trafo stanica. Tu sam jedva ostvario neki kontakt sa ljudima koji su bili naši. Jedva su mi se poslije nekoliko minuta predstavili ko su i što su", navodi Mihović.
Sporazum o izgradnji podmorskog strujnog kabla između Crne Gore i Italije koji je potpisan 6 februara prošle godine, dio domaće javnosti stavljao je u kontekst naglog italijanskog proboja na crnogorsko tržište.
Sve se posmatralo kroz prizmu djelimične privatizacije Elektroprivrede, što je bilo kritikovano zbog navodne favorizacije italijanske kompanije A2A, koja je, prema nekim ocjenama, pobijedila zahvaljujući tajnom dogovoru premijera dvije zemlje Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija.
